Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:6
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3

Sadržaj

članak: 10 od 30  
Back povratak na rezultate
Uticaj pušenja na nivo funkcionalnih sposobnosti kardiovaskularnog sistema kod žena uzrasta od 20 do 29 godina
Univerzitet u Beogradu, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja
Ključne reči: rekreacija; cigarete; VO2 max
Sažetak
U ovom radu sprovedeno je istraživanje sa ciljem da se proceni sposobnost maksimalnog utroška kiseonika kod žena uzrasta od 20 do 29 godina i utvrde eventualne razlike u nivou te sposobnosti kod pušača i nepušača, kao i da se utvrdi eventualna povezanost pušačkog staža i intenziteta sa relativnim maksimalnim utroškom kiseonika. Uzorak je obuhvatio 65 osoba ženskog pola uzrasta od 20 do 29 godina (33 pušača i 32 nepušača), koje u prethodnih nekoliko meseci nisu upražnjavale neki oblik redovne aerobne aktivnosti. Na ovom uzorku sproveden je indirektni test za procenu maksimalnog utroška kiseonika - UKK test hodanja na 2 km. Na osnovu rezultata T-testa utvrđena je statistički značajna razlika (t=0.01), za nivo značajnosti p<0.05, između vrednosti relativne maksimalne potrošnje kiseonika žena pušača i nepušača, u korist nepušača. Statistički značajna razlika (t=0.02), za nivo značajnosti p<0.05, utvrđena je i između vrednosti relativnog maksimalnog utroška kiseonika izraženog u odnosu na nemasnu komponentu telesne mase kod žena pušača i nepušača, u korist nepušača. Takođe, primenom T-testa, utvrđeno je da ne postoji značajna razlika osnovnih antropometrijskih pokazatelja žena pušača i nepušača. Primenom Pirsonovog koeficijenta korelacije utvrđeno je da između dužine pušačkog staža i intenziteta pušenja i maksimalnog utroška kiseonika žena pušača postoji niska negativna povezanost (-0,49). Rezultati ovog istraživanja su potvrdili rezultate dosadašnjih istraživanja o značajnosti razlike između sposobnosti maksimalnog utroška kiseonika kod pušača i nepušača. Međutim, za razliku od dosadašnjih istraživanja, nije dokazana povezanost između maksimalnog utroška kiseonika i dužine pušačkog staža i intenziteta pušenja.
Reference
Bernaards, C.M., Twisk, J.W.R., Van, M.W., Snel, J., Kemper, H.C.G. (2003) A Longitudinal Study on Smoking in Relationship to Fitness and Heart Rate Response. Medicine and Science in Sports and Exercise, 35(5): 793-800
Chatterjee, S., Dey, S.K., Nag, S.K. (1987) Maximum oxygen uptake capacity of smokers of different age groups. Japanese Journal of Physiology, 37(5): 837-850
Čop-Blažić, N., Zavoreo, I. (2009) There is no healthy level of smoking. Acta Clinica Croatica, 21 (3); 371-376
Ingemann-Hansen, T., Bundgaard, A., Halkjær-Kristensen, J., Weeke, B. (1977) Cigarette smoking and maximal oxygen consumption rate in humans. Scandinavian Journal of Clinical and Laboratory Investigation, 37 (2), 143-148
Laukkanen, R., Oja, P., Pasanen, M., Vuori, I. (1992) Validity of a two kilometre walking test for estimating maximal aerobic power in overweight adults. International Journal of Obesity and Related Metabolic Disorders. Journal of the International Association for the Study of Obesity, 16 (4); 263-268
Mitić, D. (2001) Rekreacija. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja
Rance, M., Boussuge, P.-Y., Lazaar, N., Bedu, M., Van, P.E., Dabonneville, M., Duché, P. (2005) Validity of a VO2max Prediction Equation of the 2km Walk Test in Female Seniors. International Journal of Sports Medicine, 26(6): 453-456
Suminski, R.R., Wier, L.T., Poston, W., Arenare, B., Randles, A., Jackson, A.R. (2009) The effect of habitual smoking on measured and predicted VO2(max). Journal of Physical Activity and Health, 6 (5); 667-673
Zakariás, G., Petrekanits, M., Laukkanen, R. (2003) Validity of a 2-km Walk Test in predicting the maximal oxygen uptake in moderately active Hungarian men. European Journal of Sport Science, 3(1): 1-8
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
DOI: 10.5937/gfsfv1420102M
objavljen u SCIndeksu: 09.06.2015.