Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:45
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 5 od 10  
Back povratak na rezultate
2018, vol. 7, br. 1, str. 1-31
Ali Abdurazik i teorija odvojenosti islama i politike - kritičko vrednovanje
Centar za religijske nauke 'Kom', Beograd

e-adresaseidhalilovic@centarkom.rs
Sažetak
Godinu dana nakon što je Ataturk ukinuo instituciju halifata, islamski učenjak s tradicionalnog univerziteta al Azhar Ali Abdurazik objavljuje ne tako obimnu knjigu Islam i osnove vlasti i pokreće novu i dinamičnu raspravu potpuno neočekivanih razmera o odnosu između islama i politike. Istaknuti profesori al Azhara hitno zasedaju i donose odluku da se Abduraziku, zbog stavova koje je izneo u knjizi, oduzme titula islamskog klerika. No, uprkos tome, njegova knjiga postaje u decenijama koje su nailazile jedno od najpopularnijih štiva savremenih muslimanskih mislilaca u egipatskim naučnim i političkim krugovima i šire. Detaljnom analizom sadržaja ove knjige uočavamo da Abdurazik uporno želi da pokaže da halifat nije imao nikakvu korist za muslimane, već da je predstavljao izvor permanentne nepravde i zla. On zaključuje da vlast, državu pa čak i sudstvo ne treba povezivati s religijom jer su to isključivo politički fenomeni. Takođe, insistira na tome da je verovesnik Muhamed bio isključivo duhovni vođa i da nikada nije razmišljao o političkoj vlasti ili državi. Zato on izričito tvrdi da su politika i religija nespojive i upozorava muslimane da moraju slediti novije rezultate ljudskog razuma iz oblasti političke nauke ukoliko žele da u svojim društvima učvrste temelje i strukturu vlasti. Ipak, primećujemo da Abdurazik usled svojih učestalih, i uglavnom objektivnih, kritika na račun halifa i njihove politike u raznim istorijskim periodima, zanemaruje to da se u Kuranu i islamskim predanjima u mnogo navrata jasno govori o vlasti, sudstvu, odbrambenim pitanjima, ekonomskoj kontroli i o uređenju unutrašnje i međunarodne politike, odnosno da se poučava o drugačijoj politici koja vodi ka večnom blaženstvu. O takvoj politici, čija krajnja svrha jeste prosvetljenje čoveka i društva, opširno su pisali baštinici briljantne političke filozofije i političke jurisprudencije u islamu oslanjajući se na kognitivni kredibilitet religijskih tekstova i različitih kategorija teorijskog i praktičnog razuma.
Reference
Abdurazik, A. (2011) Al Islam va usul al hukm. Aleksandrija: Maktabat al Iskandarija
Abu, N.M.F. (1996) Kitab as sijasat al madanijja. Bejrut: Maktabat al hilal
Ajat, M. (2009) Ćeraije negahe motazad be rabeteje din va sijasat nazde Abdurazik-e Mesri va Emam Homeini. Faslnameje motaleate enkelabe eslami, 15: 2-37
Babaei, H. (2016) Standards of Islamity in Islamic civilization. Kom : Journal of Religious Sciences, vol. 5, br. 3, str. 19-36
Darabkalai, I. (2001) Negareši bar falsafeje sijasije eslam. Kom: Bustane ketab
Davud, F. (2009) Din va doulat dar asre modern, drugi tom. Tehran: Rohdade nou
Dževadi, A.A. (1999) Velajate fakih, velajat, fekahat va edalat. Kom: Esra
Dževadi, A.A. (2003) Nesbate din va donja, barresi va nakde nazarijjeje sekularism. Kom: Esra
Đorđević, J.J. (2000) Kultura kao činilac tranzicije i modernizacije. Teme, vol. 24, br. 3-4, str. 259-268
Espozito, D., ur. (2002) Oksfordska istorija islama. Beograd: Clio
Farabi, A.N.M. (1995) Ara ahl al madina al fadila. Bejrut: Maktabat al hilal
Frederik, K. (1999) Istorija filozofije, prvi tom. Beograd: BIGZ, treće redigovano izdanje, preveo Slobodan Žunjić
Haldun, I. (1971) Abdurahman ibn Muhamed. Bejrut: Mukaddima Ibn Haldun, Dar al kutub al ilmija
Halilović, M. (2017) Vapaj naja - analiza socijalne misli Mevlane Rumija. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 6, br. 3, str. 1-30
Halilović, S. (2016) O stupnjevima razuma u islamu u odgovoru na Arkunovu kritiku islamskog razuma. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 5, br. 2, str. 99-124
Halilović, S. (2016) Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Beograd: Centar za religijske nauke Kom
Halilović, T. (2017) Smrt u filozofskom učenju Mula Sadre Širazija. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 6, br. 3, str. 49-66
Hamid, P. (2012) Nauka i filozofija, preveo s persijskog Seid Halilović. Beograd: Centar za religijske nauke Kom
Hegel, G.V. (1975) Istorija filozofije. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod / BIGZ, II, treće izdanje, str. 352
Mula, S., Širazi, S.M. (1981) Aš Šavahid ar rububijja. Tehran: Markaze našre danešgahi, kritičko izdanje, pripremio Sejid Dželaludin Aštijani
Nadžaf, L. (2000) Tafakkore sijasi dar Koran. Olume sijasi, 7: 91-108
Nadžaf, L. (2004) Sijasate ahlaki dar andišeje Sadrulmuta'allihin. Olume sijasi, 26: 27-52
Paić, Ž. (2016) Trijumf političkih religija - politika identiteta i sumrak kulture. Europske studije, 2 (3-4): 5-47
Parsanija, H. (2007) Erfan va sijasat. Kom: Bustane ketab
Parsanija, H. (2016) Elm va falsafeje sijasi dar houzehaje elmije. u: Raveš-šenasije entekadije Hekmate Sadrai, Kom: Ketabe farda, drugo izdanje, 281-302
Platon (1983) Država. Beograd: BIGZ, preveli dr Albin Vilhar i dr Branko Pavlović
Razij, S. (1993) Nahdž al belage. Kom: Muasasat an našr al islami, treće izdanje
Rida, R. (1925) Al Islam va usul al hukm: bahsun fi al hilafa va al hukuma fi al islam. Madžalla al Manar, 26. tom, drugi deo, 21. jun, str. 100-104
Sahebi, M.D. (2001) Mabanije nehzate ehjaje fekre dini. Kom: Bustane ketab
Sina, I. (1985) Aš Šifa. Kom: Manšurat maktabat ajatillah al uzma al Maraši an Nadžafi
Vaezi, A. (2016) Daramadi bar falsafeje sijasije eslam. Kom: Pažuhešgahe olum va farhange eslami
Živković, G.D. (2005) Crkva i politika. Teme, vol. 29, br. 1-2, str. 109-125
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/kom1801001H
objavljen u SCIndeksu: 10.01.2019.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka