- citati u SCIndeksu: [6]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:40
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2015, vol. 4, br. 2, str. 53-70
|
Kritički osvrt na Dirkemov redukcionistički pogled na religiju
A critical review of Durkheim's reductionist view of religion
Centar za religijske nauke 'Kom', Beograd
Sažetak
Dirkemovo poimanje religije temelji se na njegovim osnovnim sociološkim idejama, ali i na podeli svih pojava u ljudskom društvu na svete i profane. On smatra da religija nastaje u društvu i da je treba posmatrati isključivo kao društvenu pojavu. Pritom odbacuje bilo kakvu mogućnost da religija može imati nešto metafizičko. On religiju predstavlja kao neku vrstu simboličkog prikaza samoga društva. Piše da je društvo objektivna stvarnost onoga što u monoteističkim religijama nazivamo Bog a u drevnim religijama mana. No, religija kao skup raznih simbola potpuno gubi kontakt sa stvarnošću. Religija koja nema ontološko i saznajno uporište vrlo lako otvara put ekstremnom relativizmu koji se neuspešno bori s mnogim protivrečnostima. S druge strane, odnos između religioznosti i društvenosti nije uvek direktan, pa je nemoguće tvrditi da nijedan aspekt religije ne prevazilazi čovekovo društvo. Otuda, Dirkemova ideja o polazištu religije ne samo da ne obuhvata individualne aspekte čovekovog postojanja već zanemaruje i duhovne i metafizičke dimenzije celokupnog postojanja. S druge strane, njegovo poimanje religije možemo kritikovati i osporavanjem njegove podele svih pojava u ljudskom društvu na svete i profane. On ističe da su svete pojave religijske, pa zatim i društvene. Međutim, nije sve što je sveto religijsko i nije sve što je religijsko sveto. U mnogim religijama takva podela nije ni prihvaćena. A, pored toga, ne treba zaboraviti da predstavljanje religije kao društvene institucije koja se bavi samo svetim pojavama najzad dovodi do potpune sekularizacije društva.
Abstract
Durkheim concept of religion is established on his basic sociological ideas, but also on the division of all phenomena in human society into the sacred and the profane one. He believes that religion arises in society and that it should be seen only as a social phenomenon. Thereby, he rejects any possibility that religion may have anything metaphysical. He represents religion as a kind of symbolic representation of society itself. He says that society is the objective reality of what monotheistic religions call God, and ancient religions Mana. Yet, religion as a set of different symbols completely loses touch with reality. A religion that has no ontological and cognitive foothold easily opens the way to extreme relativism that struggles unsuccessfully with many contradictions. On the other hand, the relationship between religiosity and sociability is not always straightforward, so it is impossible to claim that no aspect of religion surpasses the human society. Thus, Durkheim's ideas about the starting point of religion not only exclude individual aspects of human existence, but ignore the spiritual and metaphysical dimensions of the entire existence as well. Moreover, we can criticize his view of religion by challenging his division of all phenomena in human society into the sacred and the profane. He points out that sacred phenomena are religious, and then social. However, not everything that is sacred is religious, and not everything religious is sacred. In many religions, such a division is not accepted. Furthermore, we should not forget that representation of religion as a social institution that deals only with sacred phenomena eventually leads to complete secularization of society.
|
|
|
Reference
|
|
Allen, D. (2011) Zedde taklilgeraji dar andiše-je Mircea Eliade [Antiredukcionizam kod Mirče Elijadea], preveo na persijski jezik Isa Abdi. Ketab-e mah-e din, 14 (11); 22-31
|
|
Allen, N.J. (1998) Pichering and Miller, On Durkheim's Elementary of Religious Life. London: Routledge
|
|
Alpert, H. (1939) Emille Durkheim and His Sociology. New York: Columbia University Press
|
|
Arabi, M.I. (1977) Dragulji poslaničke mudrosti. Zenica: Besmut
|
2
|
Babaei, H. (2014) 'One' and 'many' in Islam: The path (sirät ) and the ways (subul) in the Qur'an. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 1, str. 97-112
|
11
|
Barnes, H.E., ur. (1982) Uvod u istoriju sociologije. Beograd: BIGZ
|
10
|
Dirkem, E. (1982) Elementarni oblici religijskog života. Beograd: Prosveta
|
|
Durkheim, E. (2004) Darbare-je taksim-e kar-e eđtemai / The division of labour in society. Tehran: Našr-e markaz, preveo na persijski jezik Baker Parham
|
|
Durkheim, E. (1954) Elementary forms of Religion, translated by J. W. Swain. New York: Macmillan
|
2
|
Džilo, H. (2014) Ontološki i gnoseološki pogledi sufija u svjetlu metafizičke i teozofske tradicije. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 1, str. 41-70
|
|
Espozito, J., Azzam, T. (2000) Islam and Secularism in the Middle East. New York
|
|
Felicien, C. (1976) Tarih-e mohtasar-e adjan-e bozorg / Petite Histoire des Grandes religions. Tehran: Elmi va farhangi, preveo na persijski jezik Hodajar Mohebi
|
4
|
Gidens, E. (1996) Dirkem. Beograd-Zemun: Biblioteka XX vek
|
3
|
Hadžajlić, M. (2014) Dinamika humano-božanstvene civilizacije s osvrtom na stanovišta Bernarda Luisa. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 1, str. 131-161
|
|
Halilovic, M. (2014) Epistemology in Mulla Sadra Shirazi’s thought. Theoria, Beograd, 57(2): 19-38
|
2
|
Halilović, S. (2014) Najkraći argument za postojanje Boga u islamskoj filozofiji. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 1, str. 21-39
|
1
|
Hick, J. (1973) Philosophy of religion. New Jersey: Englewood Cliffs
|
|
Korban, E. (2003) Barresi-je manša-e din az didgah-e Durkhajm va Tabatabai / O polazištu religije u učenjima Dirkema i Tabatabaija. Dinpažuhi, 15 (3): 57-82
|
|
Murteza, M. (1991) Mađmu'e-je asar. Tehran: Sadra, tom III
|
|
Pickering, W.S.F. (1993) Secularization. u: Alister E. [ur.] The Blackwell Encyclopedia of Modern Christian Thought, Oxford
|
1
|
Robertson, R. (1970) The sociological interpretation of religion. Oxford, UK, itd: Blackwell
|
|
Simkani, R.D. (2013) ‘Emil Durkhajm va keraati orfi az din' / Emil Dirkem i sekularizovano tumačenje religije. Andiše-je novin-e dini, 9 (34): 133-148
|
|
Tavasoli, A.G. (2001) Đame'ešenasi-je dini. Tehran: Sohan
|
|
Wilson, B. (1987) Secularization. u: Mircea Eliade [ur.] The Encyclopedia of Religion, New York: Macmillan
|
|
|
|