Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:8
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:8

Sadržaj

članak: 5 od 186  
Back povratak na rezultate
2020, vol. 26, br. 2, str. 31-38
Identifikacija potomstava bez Kunitz tripsin inhibitora kod ukrštanja soje u punom srodstvu
Institut za kukuruz 'Zemun polje', Beograd-Zemun

e-adresamsrebric@mrizp.rs
Sažetak
Kunitz tripsin inhibitor (KTI) je deo antihranljivog kompleksa prisutnog u zrnu soje. Zrno soje bez KTI može da se koristi u ishrani nepreživara bez prethodne termičke obrade. U cilju dobijanja linija soje sa smanjenim sadržajem anti-hranljivih materija u zrnu, na prvom mestu bez KTI, izvršeno je ukrštanje adaptiranog genotipa standardnog kvaliteta zrna (sorta Kador) sa genotipom bez KTI slabije adaptiranim na naše uslove gajenja (sorta Kunitz). Dobijena je segregirajuća generacija iz koje su za novi ciklus ukrštanja odabrane tri najprinosnije F3 linije, hetereozigotne za prisustvo KTI. Realizovane su dve kombinacije ukrštanja u punom srodstvu (full-sib - FS) sa različitim brojem uspešno ukrštenih biljaka. Utvrđivanje prisustva KTI u potomstvima razvijenim iz odabranih linija poreklom iz ukrštanja Kunitz x Kador i njihovih kombinacija FS ukrštanja, izvršeno je pomoću proteinskih markera na nativnom poliakrilamidnom gelu. Na osnovu elektroforegrama je uočeno da trake koje odgovaraju poziciji KTI nisu istog intenziteta. Analiza je rađena iz grupnog uzorka, tako da je moguće da se u uzorku nalaze zrna sa i bez KTI. Na elektroforegramu je identifikovano deset potomstava linija majki i pet potomstava FS ukrštanja bez trake koja odgovara poziciji KTI. Ukupno četiri potomstva sa prinosom zrna po biljci na nivou i boljim od prinosnijeg roditelja mogu se smatrati perspektivnim za dalji postupak odabiranja.
Reference
Alliprandini, L.F., Vello, N.A. (2004) Heritability and correletions among traits in four-way soybean crosses. Euphytica, 136: 81-91
Avilés-Gaxiola, S., Chuck-Hernández, C., Serna, S.S.O. (2018) Inactivation methods of trypsin inhibitor in legumes: A review. Journal of Food Science, 83(1): 17-29
Becker-Ritt, A.B., Mulinari, F., Vasconcelos, I.M., Carlini, C.R. (2004) Antinutritional and/or toxic factors in soybean (Glycine max. (L) Merril) seeds: Comparison of different cultivars adapted to the southern region of Brazil. J Sc.i Food Agric, 84: 263-270
Bernard, R.L., Hymowitz, T., Cremeens, C.R. (1991) Registration of 'Kunitz' soybean. Crop Science, 31(1): 232-233
Burton, J.W., Miranda, L. (2013) Soybean improvement: Achievements and challenges. Ratarstvo i povrtarstvo, vol. 50, br. 2, str. 44-51
Csapó, J., Albert, C.S. (2018) Methods and procedures for reducing soy trypsin inhibitor activity by means of heat treatment combined with chemical methods. Acta Universitatis Sapientiae, Alimentaria, 11(1): 58-80
Gu, C., Pan, H., Sun, Z., Qin, G. (2010) Effect of soybean variety on anti-nutritional factors content, and growth performance and nutrients metabolism in rat. International Journal of Molecular Sciences, 11(3): 1048-1056
Hymowitz, T., Hadley, H.H. (1972) Inheritance of a trypsin inhibitor variant in seed protein of soybeans. Crop Science, 12(2): 197-198
Kim, D.S., Lee, K.J., Kim, J.B., Kim, S.H., Song, J.Y., Seo, Y.W., Lee, B.M.J., Kang, S.Y. (2010) Identification of Kunitz trypsin inhibitor mutations using SNAP markers in soybean mutant lines. Theoretical and Applied Genetics, 121(4): 751-760
Kovačević, D., Mladenović-Drinić, S., Perić, V., Srebrić, M. (2015) Determiinacija KTI u genotipovima soje. Selekcija i semenarstvo, vol. 21, br. 1, str. 1-7
McManus, M.T., Laing, W.A., Watson, L.M., Markwick, N., Voisey, C.R., White, D.W.R. (2005) Expression of the soybean (Kunitz) trypsin inhibitor in leaves of white clover (Trifolium repens L.). Plant Science, 168(5): 1211-1220
Mikić, A., Perić, V., Đorđević, V., Srebrić, M., Mihailović, V. (2009) Anti-nutritional factors in some grain legumes. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 25, br. 5-6-2, str. 1181-1188
Monteiro, M.R.P., Costa, N.M.B., Oliveira, M.G.A., Pires, C.V., Moreira, M.A. (2004) Protein quality of soy lines lacking Kunitz's trypsin inhibitor and lipoxygenase isosymes. Rev. Nutr, 17(2): 195-205
Obara, T., Watanabe, Y. (1971) Heterogenity of soybean trypsin inhibitors: II Heat inactivation. Cereal Chem, 48: 523-527
Orf, J.H. (2008) Breeding, genetics and production of soybeans. u: Johnson L.A., White P.J., Galloway R. [ur.] Soybeans: Chemistry, processing and utilization, Academic Press, ISBN 978-1-893997-64-6. 850, pages: 33-65
Orf, J.H., Hymowitz, T. (1979) Genetics of the kunitz trypsin inhibitor: An antinutritional factor in soybeans. Journal of the American Oil Chemists' Society, 56(8): 722-726
Palacios, M.F., Easter, R.A., Soltwedel, K.T., Parsons, C.M., Douglas, M.W., Hymowitz, T., Pettigrew, J.E. (2004) Effect of soybean variety and processing on growth performance of young chicks and pigs. Journal of Animal Science, 82(4): 1108-1114
Schmidt, M.A., Hymowitz, T., Herman, E.M. (2015) Breeding and characterization of soybeanTriple Null: A stack of recessive alleles of Kunitz Trypsin Inhibitor, Soybean Agglutinin, and P34 allergen nulls. Plant Breeding, 134(3): 310-315
Srebrić, M., Ivanović, M., Perić, V., Mikić, A. (2016) Varijabilnost prinosa zrna i njegovih komponenti kod ukrštanja soje u punom srodstvu. Zb. nauč. rad. XXX Savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista, 22 (1-2): 105-112
Srebrić, M., Žilić, S., Perić, V., Jankulovski, L., Kovačević, D., Mladenović-Drinić, S. (2010) Variability of protein, oil and trypsin inhibitor contentof ZP soybean genotypes. u: 45th Croatian & 5th International Sympozium on Agriculture. Book of Proceedings, 15-19 February, Opatia, Croatia, 500-503
Stojković, S., Deletić, N., Biberdžić, M., Beković, D., Aksić, M. (2008) Varijabilnost i povezanost komponenti prinosa kod S1 i HS potomstava jedne F 3 poulacije kukuruza. Selekcija i semenarstvo, 14 (1-4): 63-68
Tinius, C.N., Burton, J.W., Carter T.E., Jr (1991) Recurent selection for seed size in soybean: Response to selection in replicate populations. Crop Science, 31(5): 1137-1141
Trenkovski, S., Cmiljanić, R., Smiljaković, T., Marinkov, G., Stojanović, Lj. (2006) Osnovi teorije elektroforeze i mogućnosti primene. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 22, br. 5-6, str. 33-43
van den Hout, R., Pouw, M., Gruppen, H., van 3.9.T.Riet Klaas (1998) Inactivation kinetics study of the Kunitz soybean trypsin inhibitor and the Bowman-Birk inhibitor. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 46(1): 281-285
Vratarić, M., Sudarić, A. (2008) Soja Glycine max. Osijek: Poljoprivredni institut, Monografija
Watanabe, D., Losák, T., Vollmann, J. (2018) From proteomics to ionomics: Soybean genetic improvement for better food safety. Genetika, 50(1): 333-350
Žilić, S., Jovanović, M., Božović, I., Bekrić, V. (1998) Effects of the Kunitz trypsin inhibitor on agronomic characteristics of soybean. Genetika, 30(3): 245-255
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/SelSem2002031S
primljen: 13.11.2020.
prihvaćen: 30.11.2020.
objavljen u SCIndeksu: 19.01.2021.
Creative Commons License 4.0