Metrika

  • citati u SCIndeksu: [5]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:0
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 3 od 4  
Back povratak na rezultate
2009, vol. 43, br. 1, str. 7-20
Svetska ekonomska kriza i restrukturiranje dugova
Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet, Srbija
Projekat:
Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 149042: Pravo Srbije u evropskoj perspektivi

Ključne reči: dugovi; Međunarodni monetarni fond; spoljnotrgovinski bilans; finansijska tržišta; 'moralni hazard'; realna ekonomija; državni dugovi; finansijski derivati; regulacija; špekulativni poslovi; of-šor centri; kreditori; dužnici; restrukturiranje
Sažetak
Jasno je imajući u vidu s jedne strane stanje privrede Srbije, i s druge strane evidentnu ekonomsku krizu u svetu da Srbija u budućnosti neće moći da izbegne zaduživanje u inostranstvu. To će biti nužno da bi se održao nivo potrošnje i investicija u uslovima kada je nemoguće pronaći druge izvore za finansiranje uvoza. No, u budućnosti će Srbija uzimati kredite pod uslovima koji su uobičajeni za zemlje korisnice 'stend-baj' aranžmana Međunarodnog monetarnog fonda. Teško je očekivati značajnije poboljšanje položaja Srbije na ovome planu pre početka intenzivnog oporavka svetske privrede. Slom globalnog finansijskog tržišta čiji smo svedoci poslednje dve godine je mnogo više od obične prolazne finansijske krize. Po svemu sudeći to je početak kraja verovanja u neograničenu moć tržišta i uvođenja na njega sve novih i novih finansijskih derivata koji će sami po sebi bez direktne veze sa realnom ekonomijom omogućiti neograničeni rast dohodaka i cena nekretnina. Dobro je poznato da još nema međunarodnog konsensusa kako da se uspostavi regularan i transparentan mehanizam za restrukturiranje međunarodnog finansijskog sistema. Na drugoj strani kriza dugova upućuje na to da je sistemsko rešenje za krizu dugova neophodno što pre pronaći. Teško je pronaći ispravan odgovor na pitanje: koje rešenje je to koje će obezbediti restrukturiranje uz podjednako poštovanje prava kako dužnika, tako i poverilaca. Postoji više koncepata kako realizovati kolektivnu akciju koja bi ublažila krizu dugova. Oni su predlagani od strane komercijalnih banaka Međunarodnog monetarnog fonda, OECD-a, nevladinih organizacija, ministara finansija velikih zemalja kao i nekih centralnih banaka.
Reference
Greenspan, A. (2008) We will never have a perfect model of risk. FT.com, March
Herr, H., Stachuletz, R. (2008) Dereguliеrung, Finanzmarktdesaster und Reformoptionen: Die Hoffnung stirbt zuletzt. Internationale Politik und Gesellschaft, Berlin, 3, str. 25
Kejns, D.M. (1955) Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca. Beograd, itd: Kultura
Palley, T. (2003) Asset price bubbles and the case for asset-related reserve requirements. Chalenge, 46, str. 53-72
Raffer, K. (2007) Risks of lending and lialibility. Ethics and International Affairs, vol. 21, Issue 1, Mar, str. 85-106
Roubini, N., Setser, B. (2004) Bailouts or bail-ins?: Responding to financial crises in emerging economies. Washington, DC
Schafter, J. (2005) The Due diligence model: A new approach to the problem of odious debt. Chicago Journal of International Law, vol. 6, br. I, str. 49-67
Tobin, J. (1978) A proposal for international monetary reform. Eastern Economic Journal, br. 4, jul-oktobar, str. 153-59
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljen u SCIndeksu: 29.12.2009.

Povezani članci

Nema povezanih članaka