Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:4
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 5 od 12  
Back povratak na rezultate
2010, vol. 55, br. 1, str. 45-54
Mogućnosti korišćenja duvanskih stabala za proizvodnju energetskih briketa
aUniverzitet 'Sv. Kiril i Metodij', Fakultet za zemjodelski nauki i hrana, Skopje, Makedonija
bUniverzitet 'Sv. Kiril i Metodij', Šumarski fakultet, Skopje, Makedonija
cUniverzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Srbija
dNaučni institut za duvan, Prilep, Makedonija

e-adresamilepesevski@yahoo.com
Ključne reči: duvan; stablo; lignoceluloza; brikete; kJ
Sažetak
Duvan (Nicotiana tabacum L.) pripada grupi biljaka koje proizvode takozvanu drugostepenu poljoprivrednu sirovinu. Od duvana osim lišća, koje se koristi radi zadovoljavanja strasti pušača, može da se koristi i njegovo seme za dobijanje ulja i biodizela, jer ono sadrži 30-40% biljnog ulja, a zbog toga što sadrži i limunsku kiselinu ono može da se koristi i za proizvodnju boja i lakova. Semenska pogača, zbog visokog sadržaja proteina (35-44%) može se koristiti i za stočnu hranu. Radi visokog sadražja lignina (40-45%) i celuloze (28-40%) duvansko stablo može se koristiti i za proizvodnju energetskih briketa čime se daje nova upotrebna vrednost duvana. Cilj eksperimentalnih istraživanja je da se definišu mogućnosti proizvodnje briketa od duvanskih stabala i drvne sirovine i da se prouči nihov uticaj na svojstava briketa. Za ostvarenje tog cilja urađena su 5 modela: O-kontrola: 100% drvne sirovine (BW); model T-I - 25% duvanska stabla (TS) : 75% BW; model T-II - 50%TS : 50%BW; model T-III - 75% TS : 25% BW i model T-IV - 100% TS. Rezultati istraživanja pokazali su da se zapreminska masa briketa kreće od 526,61 kg/m3 kod T-IV do 782,73 kg/m3 kod O-kontrola sa 200 bari (20 MN/m2) specifičnog pritiska pri briketiranju. Sadržaj pepela je iznad standarda i kreće se od 0,32% kod O-kontrola do 2,17% kod T-IV. Sumpor je mnogo ispod dozvoljenog sadržaja (0,08%), a kreće se u granicama od 0,003 do 0,008%. Ove brikete, prema vrednosti donje toplotne moći se rangiraju u II i I klasu. U dimu pri sagorevanju briketa utvrđena je minimalna (0,005%) količina nikotina.
Reference
*** (2007) Popis na zemjodelstvoto. Skopje: Državen zavod za statistika na RM, Kniga III
Agrupis, S.C., Maekawa, E. (1977) Industrial utilization of tobacco stalks (I): Physicochemical evaluation for biomass resources. u: CORESTA Proceedings: Group of smoke and technology. Hamburg, September, 7-11, str. 237-244
Bajlov, D., Popov, M. (1965) Proizvodstvo i prvična obrabotka na tjutjuna. Sofija: Zemizdat, str. 138-139
Državen zavod za statistika na R.M. (2009) Statistički godišnik na RM. za 1999 do 2008. Skopje
Filiposki, K., Peševski, M., Filiposki, B. (2008) Tobacco in the 21 century. u: Međunarodni naučni skup Multifunkcionalna poljoprivreda i ruralni razvoj (III), Beograd, Tematski zbornik I, str. 111-116
Hawks, N.S., Collins, W.K. (1994) Načela proizvodnje virdžinijskog (flue-cured) duhana. Zagreb, 24 pp
Hepworth, D.G., Vincent, J.F.V. (1998) Modeling the mechanician properties of xylem tissue from tobacco plants (Nicotiana tabacum ‘Samsun’) by concidering the importance of molecular and micromechanisms. Anal. Botany, 81:761-770
Institut za standardizacija na RM (2002) Makedonski standardi. Skopje
Josifov, N. (2005) Briketi i peleti ot rastitelna biomasa. Sofija: Universitetsko izdatelstvo Sv. Kliment Ohridski
Nuneski, I. (2000) Tehnoloski svojstva na tutunskoto folio proizvedeno vo svetot, so poseben osvrt na folioto od firmata 'COMAS'. Tutun/Tobacco, 50(11-12):270-287
Srbinoska, M. (2005) Separacija, karakterizacija i aplikacija na aktivni komponenti od Nicotiana tabaccum L. so primena na konvencionalni i nekonvencionalni metodi. Skopje: Tehnološko-metalurški fakultet, doktorska disertacija
Tso, T.C. (1977) Tobacco as potential food source and smoke material. Beitr. Tabakforsch, 9(2), str. 63-71
Uzunoski, M. (1985) Proizvodstvo na tutun. Skopje: Stopanski vesnik
Veselinov, M. (1964) Stokoznanie na tjutjuna. Sofija: DI Tehnika
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.2298/JAS1001045P
objavljen u SCIndeksu: 07.12.2010.

Povezani članci

Nema povezanih članaka