Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:2
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 4 od 14  
Back povratak na rezultate
2017, vol. 63, br. 3, str. 1-12
Korišćenje input-autput tabela za merenje doprinosa industrija trgovinskom bilansu
aDepartment of Economics and Management, Belarus State Economic University, Minsk, Republic of Belarus
bMinistry of Economy of Belarus, Minsk, Republic of Belarus

e-adresaaliaksei.bykau@yandex.ru, viexost@mail.ru
Ključne reči: Belorusija; input-autput tabele; trgovinski bilans; dodatna vrednost
Sažetak
Beloruska ekonomija je u stanju ravnoteže od 2016. godine: trgovinski deficit i veliki spoljni dug su smanjeni, a domaća valuta je ojačana. Problem je povećanje privrednog rasta, uz izbegavanje trgovinskog deficita. Uloga strukturalne politike je da kontroliše stopu rasta specifičnih industrija. Industrije koje obezbeđuju trgovinski suficit treba da rastu brže. Vlada je stimulisala i investicionu i ličnu potrošnju u periodu od 2006. do 2014. godine. Kao rezultat toga, rast BDP-a je dostigao 5-12%, ali je, posledično, ukupni spoljni dug premašio 75% BDP-a. Otkrili smo da stimulisanje ekonomskog rasta pomoću kvantitativnih olakšica u maloj otvorenoj ekonomiji obično dovodi do neravnoteže. Štaviše, neravnoteža dostiže kritični nivo, ako se izvoz smanji. U 2016. situacija sa izvozom je bila ekstremno nepovoljna za Belorusiju. Stoga, ako vlada ne može da u potpunosti ukine podsticanje (stimulisanje) ekonomije, trebalo bi da podsticanje ekonomije primenjuje selektivno kako bi se izbegle neravnoteže. Za ovu svrhu, predlažemo diferenciranje industrija po njihovom doprinosuu trgovinskom bilansu. Predlažemo alat za procenu doprinosa svakog sektora ekonomije (industrije, ili proizvodnje) trgovinskom bilansu. Osnovni podaci su prezentovani u input-autput tabelama, a metodologija se zasniva na indikatorima the Trade in Value Added (TiVA). Posebno ističemo ukupni (agregatni) lanac vrednosti za svaki finalni proizvod, razlikujući, pri tom, domaću i stranu dodatnu vrednost u ukupnom izvozu od finalne tražnje za svaku industriju. Procene beloruske ekonomije omogućile su da se industrije podele u tri grupe, prema njihovom doprinosu trgovinskom bilansu: Grupa 1: Proizvodi (industrije) koji doprinose trgovinskom suficitu. Domaća dodatna vrednost sadržana u ovim proizvodima prevazilazi domaću finalnu tražnju, uzimajući u obzir intermedijalni (međuproizvodni) i finalni (krajnji) uvoz. Ova grupa uključuje: naftne derivate, hemikalije, usluge transporta, poslovne usluge (uključujući razvoj softvera). Grupa 2: Proizvodi koji dovode do trgovinskog deficita. Finala (ukupna) tražnja za ovim proizvodima prevazilazi domaću dodatu vrednost. Reč je o građevinskim uslugama i industrijskim proizvodma kao što su: mašine i oprema, elektronika i vozila). Grupa 3: Proizvodi koji ne utiču na trgovinski bilans uključuju odeću, drvo, maloprodaju i slično. Na primer, otkrili smo da građevinska industrija stvara 3.5-4.5 triliona dolara neto uvoza, dok ukupni (bruto) uvoz iznosi 44-48 biliona dolara u periodu od 2012. do 2014. U ovom periodu, naftni derivati doprineli su približno u istom iznosu (ako uzeti u obzir izvoz marže) domaćoj dodatnoj vrednosti uključenoj u bruto izvozu. U 2016. izvoz naftnih derivata je smanjen za 50 odsto. Obim građevinskih radova je, takođe, prepolovljen, čime je izbegnut trgovinski deficit.
Reference
*** (2016) About the statement of Program of economic and social development of the Republic of Belarus for 2016-2020. u: The Decree of the president of the Republic of Belarus, № 466. (in Russian)
*** (2016) The system of input-output tables of the Republic of Belarus for 2014. Minsk: National Statistical Committee of the Republic of Belarus, 104 (in Russian)
*** (2017) Trade in value-added: Concepts, methodologies and challenges (joint OECD-WTO note). 28. http://www.oecd.org/sti/ind/49894138.pdf (Accessed 5 March 2017)
Bajo-Rubio, O. (2014) Balance-constrained growth rates: generalizing Thirlwall’s law. Applied Economics Letters, 21(9): 593-596
Belousov, A.V. (2016) Belarus's import capacity of export as a factor of participation in global chains of value creation. Belorusskiy ekonomicheskiy zhurnal, 3: 63-80; In Russian
Bykau, A., Kolb, O. (2017) Global value chains: Evolution, strategies, prospects for Belarus. u: Modern forms of business organization: International experience and development prospects in Belarus, Minsk: Council for the Development of Entrepreneurship in the Republic of Belarus, 97-123. (in Russian)
Bykau, A., Khvalko, T. (2017) Conditions and limitations for growth in construction industry: The empirical evidence from Belarus. Issues in Business Management and Economics, April, 2017. Vol.5 (3): 37-44
Cappariello, R. (2012) Domestic value added content of exports: A cross-country comparison for the major European economies. u: The 20th International Input-Output Conference 2014 in Bratislava, Slovakia, Proceedings of, 5
Celi, G., Sportelli, M. (2007) Harrod's dynamics and the Kaldor-Thirlwall export-led growth. CELPE's Discussion Papers, 104: 58
Elliott, D.R., Rhodd, R. (1999) Explaining growth rate differences in highly indebted countries: an extension to Thirlwall and Hussain. Applied Economics, 31(9): 1145-1148
Gotovskiy, A.V., Gutsol, P.N. (2007) Contribution of exports to economic growth of the Republic of Belarus. Belorusskiy ekonomicheskiy zhurnal, 2: 4-16; in Russian
Gouvea, R., Lima, G. (2010) Structural change, balance-of payments constraint, and economic growth: Evidence from the multispectral Thirlwall's law. J. Post Keynesian Econ, 33(1): 185
Grichik, M. (2016) The effects of participation of small open economies in GVCs on their trade balance. Economics, Modeling, Forecasting, Iss. 10: 88-96 (in Russian)
Kolesnikova, I., Luchenok, A. (2015) The essence of stable development, criteria and indicators for assessing: Macroeconomic aspects of the balanced growth of the national economy. Minsk: Belarusian Navuka, 5 - 19. (in Russian)
M. Ghani, G. (2006) Balance of payments constrained growth model: an examination of Thirlwall's Hypothesis using McCombie's Individual Country Method. Applied Economics Letters, 13(12): 763-768
McGregor, P.G., Swales, J. K. (1986) Balance of payments constrained growth: A rejoinder to Professor Thirlwall. Applied Economics, 18(12): 1265-1274
Soshnikova, L.A., Tamashevich, V.N., Konovalenko, E.V. (2001) Methodological issues of cross-sectoral balance analysis. Voprosy statistiki, 12: 3-7; In Russian
Thirlwall, A. (2003) Trade, the balance of payments and exchange rate policy in developing countries. Northampton, MA: Edward Elgar, 156
Thirlwall, A. P., Hussain, M. N. (1982) The balance of payments constraint, capital flows and growth rate differences between developing countries *. Oxford Economic Papers, 34(3): 498-510
Yamano, N., Ahmad, N. (2006) The OECD input-output database. Paris: OECD - Statistical Analysis of Science, Technology and Industry (STI), edition; working paper; 12
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
DOI: 10.5937/ekonomika1703001B
objavljen u SCIndeksu: 20.10.2017.

Povezani članci

Nema povezanih članaka