Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 10 od 11  
Back povratak na rezultate
2004, vol. 56, br. 4, str. 54-71
Kriza zajednice i bezbednost
Institut za evropske studije, Beograd, Srbija
Ključne reči: zajednica; identitet; društvene vrednosti; politika; religija; moral; društvena patologija; bezbednost
Sažetak
Mada nas od "sloma" socijalizma na ovim prostorima deli više od jedne decenije nije moguće ozbiljno govoriti o zaživljavanju nove društvene zajednice. Bliže je istini ustvrditi da se nedopustivo dugo nalazimo u nekoj vrsti "inter-regnuma", na teško savladivoj "granici" između "starog" i "novog" života... U prilog tome, na neki način, govori - ujednostavljen i u grubim "obrisima "naznačen - "opis" naše sadašnje društvene situacije: odsustvo minimalnog društvenog konsenzusa povodom same prirode i ustrojstva naše državne zajednice nepostignut dogovor o vitalnim nacionalnim i državnim interesima, te strategiji njihovog ostvarivanja; zabrinjavajući deficit ideja zamisli i projekata organizacije društva koja vodi "izgradnji" modernijih, a pogotovu pluralističkih formi života; alarmantno kašnjenje u donošenju ustava i nekih važnih sistemskih zakona; nestabilnost državnih i društvenih ustanova; skoro potpuno odsustvo civilnog društva; potpuna prevlast i dominacija politike u svim sferama života, praćena nedostatkom sredstava i mehanizama uspostavljanja efikasne javne kontrole nad njom; nepostojanje opšteprihvaćenih regulativnih, motivacijskih, integrativnih i legitimacijskih normi; krah društvenih vrednosti, pre svega obelodanjen kroz sunovrat moralnosti, pravednosti i socijalne solidarnosti; ojačavanje procesa društvene dezintegracije ispoljeno kroz strahotnu unutarnju razjedinjenost, razdrobljenost, atomizaciju, praćene svojevrsnim tribalizmom i življenjem na "ivici" mogućeg sukoba; postojanje stalnih žarišta međuetničkog i međunacionalnog konfrontiranja na Kosovu i Metohiji, u Raškoj oblasti i Vojvodini; konačno, dramatični ekonomski problemi, izrazita nezaposlenost i sve veće siromaštvo, koji vode čak razvoju društvene patologije - kriminala trgovine ljudima i drogom, korupcije... Primetno je da u jednom ovakvom "okruženju", usred pravog patološkog života društva, religija i Crkva mogu delom, da posluže kao integrativna snaga i promoter zajedničkih ideja vrednosti i ideala. Jasno, ovakav "opis" stanja u kome se nalazimo ima izričite i veoma značajne implikacije sa aspekta naše nacionalne bezbednosti, ali i šire problematike koja se odnosi na region i čitav evropski prostor. Nesumnjivo je da sve ovo može da deluje kao svojevrsni destabilizirajući "okvir", a ukoliko se ubrzano nastavi sa započetim procesima dezintegracije razjedinjavanja, tribalizma, rasta nepoverenja, agresivnosti, ostrašćenosti mržnje i moguće eskalacije zla, ozbiljno se dovodi u pitanje svako naše integrisanje u balkanski, pa i širi evropski prostor. Kako mislimo, onda ovakvi kakvi jesmo, da postanemo deo zajedničkog evropskog bezbednosnog sistema? Izvesno je da se pokazuje veoma problematičnom teza o uspostavljanju trajnije stabilnosti na tlu Balkana, ako se nastavi ovakvim "tempom" unutrašnje destabilizovanje Srbije kao najveće zemlje u subregionu. Tim pre što je rasplet jugoslovenske drame ostavio ekstremno satanizovanu sliku Srba koja se ne može zasnovano objasniti isključivo njihovim udelom u ratnom nasilju.
Reference
*** (1975) u: Politička enciklopedija, Beograd: Savremena administracija
Florovski, G.O. (1986) Preobražaj ličnosti. u: Katoličnost (sabornost) crkve, Beograd, knj. I
Lakićević, D. (2004) Pravne i ekonomske pretpostavke rekonstrukcije građanskog društva. u: Tranzicija deceniju posle - pouke i perspektive, Beograd: Institut za evropske studije, str. 132
Leman Karl, kardinal (2003) Hrišćanski koreni evropskog društva. u: Bigović Radovan [ur.] Hrišćanstvo i evropske integracije, Beograd: Hrišćanski kulturni centar, str. 193-195
Nakarada, R.P. (1998) Raspad Jugoslavije i novi bezbedonosni lik Evrope. u: Račić Obrad, Radmila Nakarada [ur.] Raspad Jugoslavije - izazov evropskoj bezbednosti, Beograd: Institut za evropske studije
Nakarada, R.P., Račić, O. (1998) Raspad Jugoslavije - izazov evropskoj bezbednosti - projekat: Evropska kolektivna bezbednost nakon Mastrihta. Beograd: Institut za evropske studije
Vračar, S.K. (1995) Univerzalnost principa pravde. u: Miloš Knežević [ur.] O pravdi i pravičnosti, Dom kulture 'Studentski grad', str. 40-43
Živković, G.D. (1998) Srbi i pravoslavlje. Beograd: Evropsko slovo
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.

Povezani članci

Nema povezanih članaka