Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:14
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:14

Sadržaj

članak: 1 od 3  
Back povratak na rezultate
2018, vol. 24, br. 1, str. 8-21
Bilijarne kolike u hitnoj pomoći
aJZU Dom Zdravlja Banjaluka, Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, Banjaluka, Bosna i Hercegovina
bDom Zdravlja Derventa, Služba hitne medicinske pomoći, Derventa, Bosna i Hercegovina
Ključne reči: žučne kolike; izbor terapije; pregled hirurga
Sažetak
Uvod: Bilijarne kolike najčešći su simptom bolesti usled prisustva kamena u žučnoj kesi. Karakteriše ih bol ispod desnog rebarnog luka koji se širi u desno rame, često su praćene mučninom i povraćanjem. Bol je oštar i isprekidan u trajanju od nekoliko sati ili neprekidan. Cilj: Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da prikaže incidencu žučnih kolika i ostalih tegoba u patologiji bilijarnog trakta, izbor terapije i razloge za upućivanje na hirurški tretman. Metodologija: Sprovedna je retrospektivna analiza podataka iz protokola Hitne službe Derventa za period juni/decembar 2017.god. u koje su uključeni svi pacijenti sa dijagnozom žučna kolika. Rezultati: Od ukupnog broja pacijenata (8793) u datom periodu, kod 51 (0,58%) pacijenta je postavljena dijagnoza bilijarne kolike. U analizu je uključeno 19 (37,25%) muškaraca i 32 (62,75 %) žene. Najviše pacijenata je bilo u dobnoj skupini od 40-50 godina (27,4%). U odnosu na dijagnozu bili su zastupljeni: akutni holecistitis (1,9%), akutni kalkulozni holecistitis (21,6%), akutizacija hroničnog kalkuloznog holecistitisa (5,9%), hronični kalkulozni holecistitis u egzacerbaciji (68,6%). U izboru terapije bili su zastupljeni: analgetici (7,84%), spazmolitici (23,53%), spazmolitici i infuzioni rastvori (21,6%), analgetici u kombinaciji sa spazmoliticima i infuzionim rastvorima (45,91%) i opioidni analgetici (1,9%). U Hitnoj službi je zbrinuto i opservirano 76,47% pacijenata, a na hirurški tretman upućeno je 23,53% pacijenata. Zaključak: Potrebna je konstantna edukacija osoblja SHMP radi efikasnog prepoznavanja bilijarnih tegoba i eventualnih komplikacija koje vode do životno ugrožavajućih stanja. Nedostatak ultrazvučnog aparata i biohemijskih pokazatelja u hitnim službama otežavaju ljekarima u hitnim službama pravilnu procjenu pacijentovog stanja i povećavaju broj pacijenata upućenih na hirurški pregled.
Reference
Banjac, N., Kovačević, D. (2012) Urgentna medicina - Vodič za ljekare. Banja Luka: Primaprom
Draganić, V. (1995) Anatomija čovjeka - abdomen. Beograd: Savremena administracija
Gašparović, V., i dr. (2014) Hitna medicina. Zagreb: Medicinska naklada
Guyton, A.C. (1996) Medicinska fiziologija. Beograd-Zagreb: Medicinska knjiga
Koraćević, D., Bjelaković, G., Đorđević, V.B., Nikolić, J., Pavlović, D.D., Kocić, G. (2000) Biohemija. Beograd: Savremena administracija
Manojlović, D., ur. (2000) Interna medicina. Beograd: Zavod za udžbenike
Ristić, I.D. (2003) Praktikum urgentne medicine. Beograd: Obeležja
Stevović, D.M., Dragović, M., ur. (2000) Hirurgija - za studente i lekare. Beograd: Savremena administracija
Vučović, D., i dr. (2002) Urgentna medicina. Beograd: Obeležja
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
DOI: 10.5937/Halo1801008B
objavljen u SCIndeksu: 25.10.2018.
Creative Commons License 4.0