- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:24
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:24
|
|
2016, vol. 33, br. 4-6, str. 61-76
|
Osnovne karakteristike međunarodnih pravnih instrumenata u oblasti ljudskih prava
General characteristics of international legal instruments in the field of human rights
Sažetak
Fenomen ljudskih prava ima svoju genezu u pravnim dokumentima kojima se pružaju šira prava određenoj kategoriji ljudi u društvu. Kako usmene garancije i dogovori nisu bili dovoljno pouzdan i potpun način zaštite ljudskih prava vlasti su nevoljno, odnosno najčešće pod pritiskom javnosti, sačinjavale i potpisivale pravne dokumente u kojima je ova oblast bila normativno regulisana. U načelu, ovim dokumentima se može dati širi smisao u pravcu promocije vrednosti koje počivaju na slobodi čoveka da odlučuje o sopstvenim interesima i da u tome bude neometan od strane drugih. Tome treba dodati materijalno-pravne i procesno-pravne garancije da će u celosti biti poštovana individualna i kolektivna ljudska prava svakog pojedinca i kolektiviteta, ukoliko protiv njih budu vođeni administrativno-upravni i sudski postupci. Bez obzira na važnost pravnih dokumenata u kojima je ideja o neophodnosti poštovanja ljudskih prava uznapredovala, ne možemo sa sigurnošću odrediti u kojoj meri su oni doprineli njihovoj afirmaciji. Pored toga, važne datume u opštem napretku ljudskih prava predstavljaju politički i revolucionarni događaji od kojih bismo mogli izdvojiti Francusku buržoasku revoluciju. Međutim, ozbiljnije interesovanje za fenomen ljudskih prava, u smislu određivanja pravnih okvira za njihovo normativno uobličenje, predstavljaju međunarodni pravni instrumenti doneti posle Drugog svetskog rata.Otuda se u pravnoj teoriji ovim instrumentima dodeljuje epitet krovnih ili ključnih pravnih instrumenata u sferi normativne zaštite ljudskih prava. Novi svetski poredak i globalizacija, kao planetarni proces, posebnu pažnju posvećuje ljudskim pravima. Njima se daje primat u odnosu na suverenitet države što predstavlja pravni osnov za preduzimanje humanitarnih intervencija od strane dela međunarodne zajednice. U kojoj meri je zaštitom ljudskih prava opravdano, legitimno i legalno derogirati suverenitet međunarodno priznatih država pitanje je čiji odgovor treba potražiti u domenu novije pravne i političke teorije. Polazeći od navedenog, autori će u radu ukazati na pojam, konstitutivne elemente i moguće klasifikacije ljudskih prava. Na osnovu toga će biti određena njihova uloga u međunarodnom i evropskom pravnom poretku i značaj koji ostvaruju u odnosu na subjektivna prava priznata u unutrašnjem zakonodavstvu evropskih država.
Abstract
The phenomenon of human rights has its genesis in the legal documents which provide more rights for a certain category of people in society. Regarding the fact that both oral warranties and agreements were not sufficiently reliable and complete ways to protect human rights, the authorities were unwillingly or mostly under a public pressure, made up and signed legal documents in which this area was legally regulated. In general, these documents may be given a wider meaning for the promotion of the values based on one's freedom to decide on his/her own interests and there not to be impeded by the others. There should be added the substantive and procedural guarantees for both individual and collective human rights of each individual and the collective to be fully respected, if any administrative and court proceedings are conducted against them. Regardless the importance of legal documents in which the idea of the need to respect human rights has progressed, we cannot with certainty determine the extent to which they have contributed to their affirmation. In addition, the important dates in the general progress of human rights represent political and revolutionary events of which we can single out the French bourgeois revolution. However, a more serious interest in the phenomenon of human rights, in terms of determining the legal framework for their normative formulation, represent the international legal instruments being adopted after the Second World War. Hence, in legal theory, these instruments have awarded the title of the roof or the key legal instruments in the field of legislative protection of human rights. The new world order and globalization, as a global process, pay a special attention to human rights. They are given a precedence over the sovereignty of the state as a legal basis for undertaking humanitarian interventions by the part of the international community. The extent to which it is justified to legally derogate the sovereignty of internationally recognized states in the process of the protection of human rights is a question whose answer should be sought in the domain of recent legal and political theory. Starting from the above, the authors of the paper will point out the term, constituent elements and possible classifications of human rights. On that basis there will be determined their role in the international and European legal order and the importance they have in relation to the individual rights recognized in the domestic law of the European countries.
|
|
|
Reference
|
|
*** (1980) V. Buamar protiv Belgije (Predstavka br. 9106/80)
|
|
*** (1989) V. Loizidu protiv Turske (Predstavka br. 15318/89)
|
|
*** (1999) V. Slučaj Mitropolijske crkve Besarabije i drugih protiv Moldavije (Predstavka br. 45701/99)
|
|
*** (1994) V. Asenov i drugi protiv Bugarske (Predstavka br. 90/1997/874/1086 ili 00024760/94)
|
|
*** (1998) V. Udruženje Ekin protiv Francuske (Predstavka br. 39288/98)
|
|
*** (1995) V. Rotaru protiv Rumunije (Predstavka br. 28341/95)
|
3
|
Čejović, B. (2008) Međunarodno krivično pravo. Beograd: Dosije
|
6
|
Dimitrijević, V., Paunović, M. (1997) Ljudska prava. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava
|
2
|
Donnelly, J. (1996) Ljudska prava kao prirodna prava. Pravni život, vol. 45, br. 12, str. 945-962
|
1
|
Gajin, S. (2012) Ljudska prava (Pravno-sistemski okvir). Beograd: Pravni fakultet Univerziteta Union, Centar za unapređivanje pravnih studija i Institut za uporedno pravo
|
2
|
Jež, Z. (2004) Principi demokratske pravne države. Bački Petrovac: Kultura
|
|
Joksić, I. (2011) Krivičnopravna zaštita od diskriminacije u Srbiji. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, vol. 83, br. 6, str. 311-326
|
1
|
Jovanović, S. (1932) Vođi Francuske revolucije. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona
|
|
Lohmann, G. (2004) Demokracija i ljudska prava. Politička misao, 41 (1), str. 115-125
|
|
Rakić-Vodinelić, V. (1989) Prva i treća generacija ljudskih prava. Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 39 (5-6), str. 789-913
|
|
Steiner, H., Alston, P. (2003) International human rights in context: Law, politics, moral. Oxford: Clarendon Press
|
1
|
Turk, D. (1989) Neka aktuelna pitanja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava čoveka u svetlu rasprava u organima UN. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 5-6, str. 691
|
2
|
Vučinić, N. (1994) Međunarodno-pravni status i zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. Podgorica: Pravni fakultet
|
|
|
|