Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
2007, br. 17, str. 31-41
Estetičnost visoke tehnologije
Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet, Subotica, Srbija
Sažetak
U poslednih četvrt veka, tehnologija je počela sve intenzivnije da zadobija estetsku dimenziju. Podstaknut komercijalnim motivima, s vremenom ovaj proces doživeo je zamašnu simboličku diferencijaciju, postajući na taj način važnom polugom kulturološkog razvoja. Sve je ukazivalo na to da kultura pod uticajem tehnologije biva nepovratno profanisana, te da estetsko gubi karakter izuzetnog i da biva pretočeno u svakodnevno. Istovremeno, estetski kvaliteti predmeta i okoline nesumnjivo su doprineli implementaciji tehničkog diskursa. Prekomernost tehnifikacije je, prema ovom stanovištu, na posletku dovela do gubitka duhovnog sadržaja predmeta, koji je estetsko činio vrednim. Zaključak je jasan: tehnika kao primena procedura sistematske kontrole potisnula je istinsku estetsku vrednost zarad površinske dopadljivosti. Očekivana estetska sloboda biva potisnuta funkcionalizacijom, a mogući etički smisao lepih predmeta podriven tehničkom heteronomijom. Međutim, u najnovije vreme pokazuju se i neke drugačije tendencije koje najavljuju mogući otklon od puteva zacrtanih neumoljivim razvojem tehnike. Naime, tehnika postaje toliko prisutna da biva sve manje uočljiva, toliko dobija na složenosti da se gubi preglednost njenih mogućnosti. Te nove pojave dovele su do mutacije, sada već, tradicionalnog pojma tehnike. Sistem instrumenata kontrole počeo je da pokazuje nepredviđene i, čak, nepredvidljive karakteristike. Time se suprotno svim pesimističkim očekivanjima, otvorio prostor za neke strategije koje bi mogle da budu slobodne u odnosu na tehnički duh. Ukratko, estetska svojstva su uočljiva ne samo u funkcionalizovanoj primeni površinske dekoracije nego i u nepredvidljivosti tehnoloških procedura, koje budući da su izgubile funkcionalnost sve više zadobijaju estetski smisao.
Reference
Borillo, M., Sauvageot, A., ur. (1996) Les cinq sens de la création: Art, téchnologie et sénsorialité. Champ Vallon
Hajdeger, M. (1972) Pitanje o tehnici. u: Uvod u Hajdegera, Zagreb: Centar za društvene delatnosti omladine RKSOH
Huisman, D. (1997) Socrate sur Internet: Pour une philosophie médiatique. Paris: Fallois
Jameson, F. (1991) Postmodernism, or the cultural logic of late capitalism. Durham, itd: Duke University Press
Jencks, C. (1992) The postmodern reader. London: Academy Editions
Liotar, Ž. (1988) Postmoderno stanje. Novi Sad: Bratstvo-Jedinstvo
Lyotard, J. (1988) L'inhumain. Paris: Galilée
Manovič, L. (2001) Metamediji. Beograd: Centar za savremenu umetnost
Rutsky, R.L. (1999) High technē: Art and technology from the machine aesthetic to the posthuman. Minneapolis - London: University of Minnesota Press
Stiegler, B. (1998) Technics and time. Stanford: Stanford University Press, vol. 1, The Fault of Epimetheus
Thackara, J., ur. (1989) Design after modernism. London: Thames and Hudson
Velš, V. (2000) Naša postmoderna moderna. Sremski Karlovci-Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: članak
objavljen u SCIndeksu: 03.12.2007.

Povezani članci

Nema povezanih članaka