Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:20
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:6

Sadržaj

članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
2013, vol. 47, br. 4, str. 216-224
Prvi fizikusi i bolnice u Kragujevcu - prestonici obnovljene Srbije
Klinički centar Kragujevac, Klinika za opštu i grudnu hirurgiju, Srbija

e-adresaprofesorzmatovic@gmail.com
Sažetak
U obnovljenu savremenu srpsku državu, pod vođstvom kneza Miloša, koji je za prestonicu izabrao Kragujevac, lekari dolaze iz tadašnjeg inostranstva, baveći se pretežno vojnosanitetskim poslovima. Prvi diplomirani lekar koji se zadržao u Kragujevcu bio je dr Konstantin Aleksandridi, a aktivni su bili i dr Vito Romita i dr Bartolomeo Kunibertu. Prvi lekar, Srbin iz preka, koji je došao u Srbiju (1826) bio je dr Jovan Stejić, a prvi lekar, Srbin, koji je rođen u Srbiji, bio je dr Stevan Milosavljević. Organizatori vojnog i civilnog saniteta tada su bili dr Karlo Pacek i dr Emerih Lindenmajer. Prve ustanove koje su imale obeležja bolnice ('špitalji') osnovane su u Kragujevcu i Požarevcu (1832), ali su zbog nedostatka kadrova i sredstava, te i srodne ustanove, bile nestalnog karaktera. Na levoj obali Lepenice, na obodu kompleksa kneževog dvora, formirana je 1836. prva vojna bolnica. Prvi zdravstveni i sanitetski organi u okviru struktura vlasti i uprave formirani su 1838, a među prvim rukovodiocima ovih institucija bili su dr Jovan Stejić i dr Karlo Beloni. Devet okružnih fizikusa, koji su dugo radili kao najviši organi preventivne i kurativne medicine, imenovani su 7. avgusta 1839. godine. Dr Josif Pančić, dr Ljubomir Radivojević, dr Mladen Janković i dr Filip Tajsić su među najzaslužnijima što je, posle mnogo odugovlačenja, 20. novembra 1860. osnovana Okružna bolnica u Kragujevcu. Rad ondašnjih lekara nije bio naročito cenjen, egzistenciju su obezbeđivali prvenstveno svojim privatnim radom, a razvoj medicine Kragujevca do devete decenije 19. veka uglavnom je bio vezan za vojno zdravstvo.
Reference
*** (2012) Klinički centar Kragujevac - arhiva. Kragujevac
*** (2012) Arhiva Medicinskog fakulteta univerziteta u Kragujevcu. Kragujevac
*** (2012) Arhiva Muzeja zdravstvene kulture. Kragujevac: Klinički centar
*** (2012) Fond Ministarstva unutrašnjih dela - Sanitetsko odeljenje, 1840, 1841, 1842, 1844, 1845, 1846, 1847, 1848, 1849, 1851. Beograd: Arhiv Srbije
*** (2012) Fond Ministarstva unutrašnjih dela - Sanitetsko odeljenje, 1857, 1858, 1860, 1861, 1862, 1863, 1865, 1866, 1867, 1868, 1870. Beograd: Arhiv Srbije
Bakić, D.N. (1972) Pet vekova Kragujevca. Kragujevac: Narodna biblioteka 'Vuk Karadžić'
Dimitrijević, N. (1898) Izveštaj o radu Hirurškog odeljenja kragujevačke Okružne bolnice za 1897. godinu. Srp Arh Celok Lek, 4 (130)
Dimitrijević, N. (1899) Izveštaj o radu Hirurškog odeljenja kragujevačke Okružne bolnice za 1898. godinu. Srp Arh Celok Lek, 5 (79)
Dragić, M. (1954) Sanitary conditions in Belgrade Pasaluk prior to the First Serbian Insurrection. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 82(12): 1511-8
Đorđević, T.R. (1939) Književne prilike u Srbiji za vreme prve vlade Kneza Miloša Obrenovića (1815-1839). Beograd: Ministarstvo zdravlja
Đorđević, V. (1904) Laboremus! - pozdrav prvom kongresu srpskih lekara i prirodnjaka. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije
Gajić, V., Mišić, M., Mišić, Z. (2007) Medicina u senci botanike - Prof. dr Josif Pančić (1814-1888). Med Čas, 41 (Suppl 1): 17. No 9
Ignjatović, M.D. (2003) Ratna hirurgija u Srbiji u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 3, str. 393-398
Ignjatović, M.D. (2003) Formiranje vojne sanitetske službe u Srbiji sredinom XIX veka. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 4, str. 509-515
Ignjatović, M.D. (2003) Medicina, hirurgija i ratna hirurgija u Srbiji u srednjem veku. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 2, str. 243-252
Jeremić, R. (1950) Iz istorije zdravstvene kulture u Srbiji od 13. do kraja 19. veka. Beograd: Narodno zdravlje
Katić, R. (1967) Srpska medicina od IX do XIX veka. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
Marjanović, V. (1970) Osnivanje bolnica u Srbiji u 19. veku. Beograd: Arhiv za istoriju zdravstvene kulture Srbije
Marjanović, V. (1979) Zdravstvena kultura Kragujevca u XIX veku. Kragujevac: OOUR Farmacija
Matović, D.Z. (2007) Prilozi za istoriju zdravstva u Kragujevcu i Šumadiji. Med Čas, Suppl 1
Matović, Z. (2010) 150 godina Kragujevačke bolnice - hronika prve stalne bolnice u Srbiji. Kragujevac: Okružna Podružnica Srpskog lekarskog društva
Matović, Z.D. (2002) Istorija kragujevačke hirurgije. Kragujevac: Madicinski fakultet
Mihailović, V. (1951) Iz istorije saniteta u obnovljenoj Srbiji 1804-1860. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
Nedok, A.S. (2013) Sećanje povodom dana sanitetske službe Vojske Srbije - štab-doktor dr Emerih p. Lindenmajer (1806-1883). Vojnosanitetski pregled, vol. 70, br. 8, str. 794-795
Pantović, M., Pantović, V. (1998) Zdravstvene prilike 'na putu beogradskom... a devetnaest dana od Carigrada'. Medicinski časopis, (37) 1/2 str. 12-18
Ružić, Z., Nedeljković, R., Timotić, B., Pantović, M., Oreščanin, M., Milić, Č., Ristović, S. (1998) Istorija zdravstvene kulture Kragujevca i njen uticaj na savremenu zdravstvenu zaštitu ovog područja. Medicinski časopis, 37(1-2): 40-49
Spasić, Ž. (1978) Vek uspona Kragujevca. Kragujevac: Svetlost
Stanojević, V. (1953) Istorija medicine. Beograd - Zagreb: Medicinska knjiga
Stanojević, V., ur. (1925) Istorija srpskog vojnog saniteta. Beograd: Štamparija Zlatibor, reprint 1992
Vuković, Ž. (1998) Naši medicinari. Med Čas, 2 (36): 1
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: istoriografski prilog
DOI: 10.5937/mckg47-2835
objavljen u SCIndeksu: 25.02.2014.

Povezani članci

Nema povezanih članaka