- citati u SCIndeksu: [2]
- citati u CrossRef-u:[1]
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:20
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2013, vol. 47, br. 4, str. 216-224
|
Prvi fizikusi i bolnice u Kragujevcu - prestonici obnovljene Srbije
The first physicians and hospitals in Kragujevac: The capital of the revived Serbia
Sažetak
U obnovljenu savremenu srpsku državu, pod vođstvom kneza Miloša, koji je za prestonicu izabrao Kragujevac, lekari dolaze iz tadašnjeg inostranstva, baveći se pretežno vojnosanitetskim poslovima. Prvi diplomirani lekar koji se zadržao u Kragujevcu bio je dr Konstantin Aleksandridi, a aktivni su bili i dr Vito Romita i dr Bartolomeo Kunibertu. Prvi lekar, Srbin iz preka, koji je došao u Srbiju (1826) bio je dr Jovan Stejić, a prvi lekar, Srbin, koji je rođen u Srbiji, bio je dr Stevan Milosavljević. Organizatori vojnog i civilnog saniteta tada su bili dr Karlo Pacek i dr Emerih Lindenmajer. Prve ustanove koje su imale obeležja bolnice ('špitalji') osnovane su u Kragujevcu i Požarevcu (1832), ali su zbog nedostatka kadrova i sredstava, te i srodne ustanove, bile nestalnog karaktera. Na levoj obali Lepenice, na obodu kompleksa kneževog dvora, formirana je 1836. prva vojna bolnica. Prvi zdravstveni i sanitetski organi u okviru struktura vlasti i uprave formirani su 1838, a među prvim rukovodiocima ovih institucija bili su dr Jovan Stejić i dr Karlo Beloni. Devet okružnih fizikusa, koji su dugo radili kao najviši organi preventivne i kurativne medicine, imenovani su 7. avgusta 1839. godine. Dr Josif Pančić, dr Ljubomir Radivojević, dr Mladen Janković i dr Filip Tajsić su među najzaslužnijima što je, posle mnogo odugovlačenja, 20. novembra 1860. osnovana Okružna bolnica u Kragujevcu. Rad ondašnjih lekara nije bio naročito cenjen, egzistenciju su obezbeđivali prvenstveno svojim privatnim radom, a razvoj medicine Kragujevca do devete decenije 19. veka uglavnom je bio vezan za vojno zdravstvo.
Abstract
After the modern Serbian state was restored under the leadership of Prince Milos, who chose Kragujevac to be the capital, doctors came from abroad, working mainly on military-medical affairs. The first graduate physician who stayed in Kragujevac was Constantinos Alexandridi, MD, and at the time Vito Romita, MD, and Bartolomeo Cunibert, MD, were active as well. The first Serbian doctor, a Serb from abroad who came to Serbia (1826), was Jovan Stejic, MD, and the first Serbian doctor who was born in Serbia, was Stevan Milosavljevic, MD. The organizers of military and civilian medical services at the time were Karel Pacek, MD, and Emmerich Lindenmayer, MD. The first institutions that had characteristics of hospitals ('špitalji') were established in Kragujevac and Pozarevac (1832), but due to the lack of personnel and resources, these institutions as well as others like them had unstable organization. The first military hospital was formed in 1836 on the left bank of Lepenica River, at the edge of the Prince's Palace complex. The first health and medical authorities were established in the structure of government and administration in 1838, and one of the first leaders of these institutions were Jovan Stejic, MD, and Carlo Beloni, MD. Nine district physicians were appointed on August 7th, 1839 and they served for a long time as the highest organs of preventive and curative medicine. Josif Pancic, MD, Ljubomir Radivojevic, MD, Mladen Jankovic, MD, and Filip Tajsic, MD, were among the most deserving for the foundation of the District Hospital in Kragujevac on November 20th, 1860, after many delays. The work of a doctor of that time was not particularly appreciated, their private work provided their primary source of income and medical progress in Kragujevac was mainly related to military health care until the ninth decade of the 19th century.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2012) Klinički centar Kragujevac - arhiva. Kragujevac
|
|
*** (2012) Arhiva Medicinskog fakulteta univerziteta u Kragujevcu. Kragujevac
|
|
*** (2012) Arhiva Muzeja zdravstvene kulture. Kragujevac: Klinički centar
|
|
*** (2012) Fond Ministarstva unutrašnjih dela - Sanitetsko odeljenje, 1840, 1841, 1842, 1844, 1845, 1846, 1847, 1848, 1849, 1851. Beograd: Arhiv Srbije
|
|
*** (2012) Fond Ministarstva unutrašnjih dela - Sanitetsko odeljenje, 1857, 1858, 1860, 1861, 1862, 1863, 1865, 1866, 1867, 1868, 1870. Beograd: Arhiv Srbije
|
|
Bakić, D.N. (1972) Pet vekova Kragujevca. Kragujevac: Narodna biblioteka 'Vuk Karadžić'
|
|
Dimitrijević, N. (1898) Izveštaj o radu Hirurškog odeljenja kragujevačke Okružne bolnice za 1897. godinu. Srp Arh Celok Lek, 4 (130)
|
|
Dimitrijević, N. (1899) Izveštaj o radu Hirurškog odeljenja kragujevačke Okružne bolnice za 1898. godinu. Srp Arh Celok Lek, 5 (79)
|
|
Dragić, M. (1954) Sanitary conditions in Belgrade Pasaluk prior to the First Serbian Insurrection. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 82(12): 1511-8
|
|
Đorđević, T.R. (1939) Književne prilike u Srbiji za vreme prve vlade Kneza Miloša Obrenovića (1815-1839). Beograd: Ministarstvo zdravlja
|
|
Đorđević, V. (1904) Laboremus! - pozdrav prvom kongresu srpskih lekara i prirodnjaka. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije
|
|
Gajić, V., Mišić, M., Mišić, Z. (2007) Medicina u senci botanike - Prof. dr Josif Pančić (1814-1888). Med Čas, 41 (Suppl 1): 17. No 9
|
1
|
Ignjatović, M.D. (2003) Ratna hirurgija u Srbiji u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 3, str. 393-398
|
1
|
Ignjatović, M.D. (2003) Formiranje vojne sanitetske službe u Srbiji sredinom XIX veka. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 4, str. 509-515
|
1
|
Ignjatović, M.D. (2003) Medicina, hirurgija i ratna hirurgija u Srbiji u srednjem veku. Vojnosanitetski pregled, vol. 60, br. 2, str. 243-252
|
|
Jeremić, R. (1950) Iz istorije zdravstvene kulture u Srbiji od 13. do kraja 19. veka. Beograd: Narodno zdravlje
|
5
|
Katić, R. (1967) Srpska medicina od IX do XIX veka. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
|
|
Marjanović, V. (1970) Osnivanje bolnica u Srbiji u 19. veku. Beograd: Arhiv za istoriju zdravstvene kulture Srbije
|
2
|
Marjanović, V. (1979) Zdravstvena kultura Kragujevca u XIX veku. Kragujevac: OOUR Farmacija
|
|
Matović, D.Z. (2007) Prilozi za istoriju zdravstva u Kragujevcu i Šumadiji. Med Čas, Suppl 1
|
1
|
Matović, Z. (2010) 150 godina Kragujevačke bolnice - hronika prve stalne bolnice u Srbiji. Kragujevac: Okružna Podružnica Srpskog lekarskog društva
|
|
Matović, Z.D. (2002) Istorija kragujevačke hirurgije. Kragujevac: Madicinski fakultet
|
6
|
Mihailović, V. (1951) Iz istorije saniteta u obnovljenoj Srbiji 1804-1860. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
|
|
Nedok, A.S. (2013) Sećanje povodom dana sanitetske službe Vojske Srbije - štab-doktor dr Emerih p. Lindenmajer (1806-1883). Vojnosanitetski pregled, vol. 70, br. 8, str. 794-795
|
2
|
Pantović, M., Pantović, V. (1998) Zdravstvene prilike 'na putu beogradskom... a devetnaest dana od Carigrada'. Medicinski časopis, (37) 1/2 str. 12-18
|
1
|
Ružić, Z., Nedeljković, R., Timotić, B., Pantović, M., Oreščanin, M., Milić, Č., Ristović, S. (1998) Istorija zdravstvene kulture Kragujevca i njen uticaj na savremenu zdravstvenu zaštitu ovog područja. Medicinski časopis, 37(1-2): 40-49
|
2
|
Spasić, Ž. (1978) Vek uspona Kragujevca. Kragujevac: Svetlost
|
33
|
Stanojević, V. (1953) Istorija medicine. Beograd - Zagreb: Medicinska knjiga
|
6
|
Stanojević, V., ur. (1925) Istorija srpskog vojnog saniteta. Beograd: Štamparija Zlatibor, reprint 1992
|
|
Vuković, Ž. (1998) Naši medicinari. Med Čas, 2 (36): 1
|
|
|
|