Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:21
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 5 od 8  
Back povratak na rezultate
2007, vol. 31, br. 4, str. 733-755
Antropološka skica haranja kuge u svetu Islama od 7. do 19. veka
Beosuport, Beograd

e-adresabeosup@eunet.yu
Ključne reči: kuga; dogma; mongolska mreža; hadisi; islamski traktati o kugi
Sažetak
Ovaj rad u uvodu prikazuje ekološke osobine bolesti kuge, koja je pomorima ostvarila ireverzibilne demografske i civilizacijske efekte na čovčanstvo u dva navrata, tokom prve dve pandemije ili svetskih pohoda, početkom 6. i 14. veka nove ere. Nadalje se iznosi eko-istorijska podloga haranja kuge svetom islama od 7. do 19. veka, koju je stvorila činjenica da se taj svet proširio na Centralnu Aziju. Tamo se nalaze ogromni areali drevnog primarnog žarišta bolesti, koje je fizički dinamizirala najpre islamizacija tog regiona uz značajnu urbanizaciju i migracije, a zatim, od 11. do 13. veka, mongolska turbulencija. Ekspanzija Mongola, koji su stepu primarnog žarišta pretvorili u pravu mobilnu mrežu, okužila je i stabilno endemizovala, najpre, svet islama, kojeg su Mongoli osvojili i opustošili. Međutim, ona je prouzrokovala i drugu pandemiju kuge, zbog trgovačkih kontakata Evropljana sa Istokom, usled kojih je prirodno žarišna zarazna bolest uneta u Zapadnu Evropu, gde je u okviru prvih talasa, tzv. "Crne smrti" sredinom 14. veka uništila najmanje jednu četvrtinu do trećine stanovništa. Ova katastrofa uslovila je brutalne višeznačne tranzicije Zapadne Evrope, čiji je uspon i razvoj podstakla povećana ekonomska moć preživelih, uz porast cene radne snage i, naravno, slobodu duha, koja je nastala na fonu nečuvenih pomora koji su iz temelja uzdrmali dotadašnju svemoć hrišćanske dogme. Za razliku od nje, dogma islama je opstala pred naletom pošasti, zato što je ona već tokom prve pandemije, koja je trajala od 6. do 8. veka, bolest proglasila božijom voljom i milošću za mislimane, čime je vezala ruke vernicima za izvodljivu materijalnu zaštitu, a to je u prošlosti bila samo svakovrsna čistoća i izolacija od obolelih. Ovaj rad prikazuje kako su evropski muslimani, tokom "Crne smrti" gde se bolest pokazala očigledno prenosivom bili prinuđeni da održavaju privid pravoverne vere u tradicionalna kazivanja, da zaraza dolazi od Boga, iako su shvatili da je ona materijalna. Na taj način, rad pokazuje cenu kojom je dogma islama opstala pred pomorima "Crne smrti" i još to, kako su razlike u pristupu bolesti kod hrišćana i muslimana uslovile da Zapadnjaci zbog kuge temeljno promene nabolje svoje higijenske navike, dok svet islama nije tako postupio, smatrajući da pošast-božija volja ne zahteva nikakva institucionalna prilagođavanja. Ovo je stvorilo ogromnu razliku u okuženosti sveta hrišćanstva i sveta islama koji je bio stabilno endemizovan, usled čega se Evropa počev od 14. veka izolavala od njega neprobojnom protivkužnom barijerom, koja se prostirala nasred srpskih zemalja - sve do 19. veka. Rad nadalje pokazuje kako su Osmanci, manje ortodoksni od Arabljana, sredinom 19. veka razrešili problem verske obaveze pasivnog predavanja kugi, uglavnom pod uticajem Zapadnih Evropljana. Do ovoga je došlo tako što je jedan velikaš Osmanske carevine na izdisaju uspostavio mere protivkužne zaštite u luci Aleksandrije, uprkos ogorčenih protesta uglednih pravovernika. Nakon ovoga presedana, propadajuća Osmanska carevina pridružila se Zapadnjacima u sprovođenju protivkužnih mera. U radu se ukratko napominje i stradanje Srbije od kuge, usled njenog specifičnog geopolitičkog položaja, koji je tokom pet vekova izložio pošasti stanovništvo, koje je bilo sprečeno da se validno institucionalno zaštiti. Cena koju je dogma islama platila da se održi pred kugom meri se milionima ljudskih života, što danas muslimanski istoriografi bolesti, uglavnom, ne iznose.
Reference
*** (1958) Biološki rat. u: Vojna enciklopedija, Beograd: A-Borci, Izdanje redakcije Vojne enciklopedije
*** (1998) Islamic culture and the medical arts/prophetic medicine. US National Library of Medicine, http//www.nlm.nih.gov/exhibition/islamic-medical, dated on 15 April
*** (1953) Egipat. u: Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb: Leksikografskog zavoda FNRJ
Al-Fangary, A.S. (2006) The impact of Islam in teaching on preservation of individual and public health. www.crescentlife.com, Relations Between Religion and Health Last update
Amat, R.J.M. (2000) Mobilité et Sante, un constant dialogue sans celle renouvelle. Sorbonne: URF de la Géographie, Université de Paris, www.ac.rouen.fr.bis
Beaucornu, B.C. (1999) Diversité des puces vectrices en fonction des foyers pesteux. Institut Pasteur Bulletin, br. 5 bis, tome 92, str. 422
Biraben, J. (1975) Les Hommes et la peste en France et dans le pays européens et méditerranéens. Paris: La Haye
Božović, R., Simić, V. (2003) Pojmovnik islama. Beograd: Narodna knjiga
Bugl, P. History of epidemics and plagues. http://www. uhaweb. hartford. edu
Dickens, M. (2001) Nestorian Christianity in Central Asia. http://www.ofuscom.com/Nestorian
Dols, M. (1977) The black death in the Middle East. Princeton University Press
Espozito, D., ur. (2002) Oksfordska istorija islama. Beograd: Clio
Fatwa, B. (2003) Umrah and the spread of SARS. May www.islamonline.netIslam
Hallberg, J. (1996) The plague years. Minnesota Medicine, vol. 81, Sept
Hirst, L.F. (1953) The conquest of plagues. Oxford: Clarendon Press
Inaldžik, H. (2004) Osmansko carstvo - klasično doba 1300-1600. Beograd: Utopija
Katić, R.V. (1963) O pojavama i suzbijanju zaraznih bolesti kod Srba od 1202. do 1813. godine. Beograd: Naučno delo
Killgrove, Ch. (2000) Yellow fever black goddess: The co-evolution of people and plagues by Christopher Wills. Wills review, ANTH 5203, Dec 01
Knauff, B. (1987) Divergence between cultural success and reproductive fitness in preindustrial cities. u: Paul Robert [ur.] Society for cultural anthropology, Biological and Cultural Anthropology At Emory University, vol. 2, No 1, str. 94-111
Luis, B. (2004) Muslimansko otkriće Evrope. Beograd: Avangarda
Mccaa, R. (2006) The big killers: Mortality crisis in social context. Social Science History, 20:4, winter
Mcgovern, T.W., Friedlander, A.M. (1997) Plague. u: Sidell F.R., Takafuji E.T., Franz D.R. [ur.] Textbook of military medicine: Medical aspects of chemical and biological warfare, Office of the Surgeon General
Mcneill, W.H. (1976) Plagues and peoples. Oxford: Basil Blackwell
Mollaret, H.H. (1993) De la Peste et des Hommes. Eurest France Ensemble
Mollaret, H.H. (1994) Quinze siècles des yersinioses. u: Symposium Yersinia, Rome
Mollaret, H.H. (1991) La découverte par P. L. Simmond du rôle de la puce dans la transmission de la peste. Rev. Prat, str. 1947-1951
Panzac, D. (1986) Quarantaines Et Lazarets : L'Europe Et La Peste D'Orient, XVIIe - XXe Siècles. Edisud
Panzac, D. (1986) La peste dans l Empire Ottoman 1700-1850. Leuwen, Belgique: Peeters
Ramji, A. (2006) The black death. New Birmigham: Khoja Shia Ashery Muslim Community, update www. khoja. shia. ashery
Ru, Z.P. (2002) Religija Turaka i Mongola. Sremski Karlovci - Novi Sad: IK Z. Stojanovića
Sublet, J. (1971) La peste prise aux rets de la jurisprudence. Studia Islamica, vol. 33, str. 141-144
World Health Organization (1999) Manuel de la peste, épidémiologie, repartition, surveillance et lute. str. 141-177, http://www.who./peste
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljen u SCIndeksu: 28.02.2008.

Povezani članci

Nema povezanih članaka