Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:9
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 2 od 8  
Back povratak na rezultate
2003, vol. 56, br. 9-10, str. 436-438
Deca bez roditeljskog staranja kao vulnerabilna kategorija stanovništva
aInstitut za zaštitu zdravlja, Novi Sad
bDom zdravlja, Novi Sad

e-adresaizzz@eunet.yu
Ključne reči: napušteno dete; vulnerabilne populacije; dete; kvalitet života
Sažetak
Pod vulnerabilnošću se podrazumeva izloženost štetnim uticajima, riziku ili stresu, što povećava verovatnoću obolevanja. Vulnerabilnost dece bez roditeljskog staranja je uslovljena nedostatkom i/ili neadekvatnom porodičnom sredinom. Istraživanja pokazuju da su kod ove dece ugrožene sve 3 komponente zdravlja. Ona češće zaostaju u fizičkom, psihomotornom i intelektualnom razvoju, obično su emocionalno nestabilna, reaguju neprilagođenim ponašanjem i imaju nisko samopoštovanje, a u adolescenciji su sklonija rizičnom ponašanju, što bitno utiče na pad zdravstvenog potencijala, koji je preduslov zdravlja. S obzirom da su u dečjoj populaciji prediktori za visok kvalitet života psihosocijalni faktori i porodična klima, može se očekivati da će kod ove dece on biti lošiji nego kod dece koja imaju pozitivno porodično iskustvo. Sve to uslovljava posebne potrebe u oblasti zdravstvene, psihološke i socijalne zaštite, a njihovo adekvatno rešavanje predstavlja važan društveni zadatak, jer se na taj način obezbeđuje razvoj zdravstvenog potencijala, smanjuju nejednakosti u zdravlju i unapređenje zdravlja i kvaliteta života.
Reference
Aday, L.A. (1994) Health status of vulnerable populations. Annual Review of Public Health, 15: 487-509
Alberman, E., Pharoah, P. (1997) Children: Intervention for particulary vulnerable groups. u: Detels R., Holand W.W., Mcewen J., Omenn S.G. [ur.] Oxford textbook of public health, Oxford, itd: Oxford University Press / OUP, Vol. 3, The practice of public health 1379-96
Behrman, R., Vaughan, V. (1996) Nelson textbook of pediatrics. Philadelphia, itd: W.B. Saunders
Grujić, V. (1999) Upravljanje strategijama za unapređenje zdravlja - inovacioni seminar u oblasti zdravstvenog menadžmenta. Palić: ECPD
Grujić, V. (2001) Uloga menadžmenta u podizanju zdravstvenog potencijala dece i omladine. Medicinski pregled, vol. 54, br. 11-12, str. 511-516
Jakovljević, Đ., Grujić, V.V., Martinov-Cvejin, M., Legetić, B. (1995) Socijalna medicina. Novi Sad: Medicinski fakultet
Kuburić, Z.S. (1999) Porodica i psihičko zdravlje dece - odnos između prihvaćenosti dece u porodici i psihičkih smetnji u adolescenciji. Beograd: Čigoja štampa
Radonjić, S. (1992) Psihologija učenja. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, knj. 1
Ravens-Sieberer, U., Bullinger, M. (1998) News from the KINDL-questionnaire: A new version for adolescents. Qual Life Res, 7:653
Simeoni, M.C., Auquier, P., Gentile, S. (1998) Results of conceptualization and validation of a New French health related quality of life instrument in adolescence. Qual Life Res, 7:661
Stamatović, M., Jakovljević, Đ., Legetić, B., Martinov-Cvejin, M. (1996) Zdravstvena zaštita i osiguranje. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Stanulovć-Kapor, N. (1999) Susret sa patnjom - organizacija psihosocijalne pomoći. Beograd: Kancelarija UNICEF-a
Starfield, B., Bergner, M., Ensminger, M., Riley, A., Ryan, S., Green, B., McGauhey, P., Skinner, A., Kim, S. (1993) Adolescent health status measurement: Development of the Child Health and Illness Profile. Pediatrics, 91(2): 430-5
Stojadinović, A. (2001) Osobitosti rasta i razvoja dece iz porodica sa socijalnim rizikom. Medicinski pregled, vol. 54, br. 11-12, str. 517-521
WHO - Regional Office for Europe (1998) Health 21: An introduction of the health for all policy framework for the WHO European region
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.2298/MPNS0310436K
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.