- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:[1]
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:11
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:7
|
|
2013, br. 3-4, str. 12-55
|
Alternative i rizici fiskalne konsolidacije u Srbiji
Alternatives and hazards of fiscal consolidation in Serbia
Sažetak
Srbija se suočava sa ozbiljnom fiskalnom krizom koja može lako da dovede do pojave koja se eufemistično naziva krizom javnog duga, a što predstavlja manje šokantan termin za bankrotstvo države. Učešće budžetskog deficita u BDP-u održava se u hazardnoj blizini razine od 6%, dok je količnik javnog duga i BDP-a na putu da premaši, jednako pogubno, granicu od 60%. Zakonski propisane granice za ove pokazatelje iznose 4,5% i 45%. Budući da su te granice formalizovane još uvek važećim i obavezujućim zakonima, mora se zaključiti da je Srbija ne samo upala u kritičnu ekonomsku situaciju, nego i da je ozbiljno narušila i faktički oštetila sopstveni pravni poredak, otvarajući vrata za nesagledive i brojne dalje poremećaje sa dalekosežnim posledicama. S obzirom na pogibeljnu opštu ekonomsku situaciju, dijagnoza stanja u privredi može da bude zaista kratka: usporavanje privrednog rasta sa nedavno zabeleženim negativnim stopama, neviđene stope nezaposlenosti, ogroman deficit tekućih transakcija i inflacija koja je još uvek najviša u regionu i među najvišim u Evropi. Neodrživi budžetski deficit i preteća - a još uvek brzo rastuća - javna i privatna zaduženost, čine dodatne karakteristike koje zaokružuju ovu sumornu sliku. U ispitivanju determinanti i mogućih uzročnika ekonomskog sunovrata izdvojena je jedna upadljiva crta privrede i društva u celini. Ona se sastoji u jednoj sklonosti, koja se izrodila u pravu tradiciju, da se živi daleko iznad raspoloživih sredstava: počevši još od završetka II svetskog rata, društvo je bilo izloženo različito generisanim prilivima dopunskih inostranih sredstava, koji su silno podigli sklonosti trošenju i onesposobile sistem da smanji potrošnju i prilagodi se novim okolnostima kad ti prilivi jenjavaju, ili se pojavi opasnost da potpuno iščeznu. Nastao je jedan poseban oblik histereze i smanjen je akumulacioni potencijal privrede, trajno podsećajući razvojne izglede. Na toj opštoj perspektivi razvio se čitav bokor drugih, u neku ruku izvedenih činilaca: precenjenost nacionalne valute uz znatno sasecanje konkurentnosti privrede, riskantno prilagođavanje eksternim izvorima u finansiranju investicija uz odsustvo izgleda za stabilno i trajno nastavljanje ovih priliva, strukturne deformacije u privredi sa hipertrofiranim sektorom usluga, što je dovelo do pojave poznate pod imenom "virtuelizacija rasta" i, povrh svega i kao rezultat svih ovih faktora, do neodrživosti sadašnjeg razvojnog obrasca. Neodrživa razvojna putanja ne može da ne produkuje krizu spoljnog duga, teške neravnoteže u međunarodnim ekonomskim odnosima i trajne debalanse u javnim finansijama, sa kontinuiranim manjkom prihoda u odnosu na izdatke. S obzirom na visoku verovatnoću sloma sistema, vlasti su bile prinuđene da formulišu i krenu sa implementacijom jednog zaista hitnog programa konsolidacije. No, one su pritom suočene sa brojnim strahovitim ograničenjima. Na strani rashoda nalaze se mnoge rigidne komponente koje su formalizovane zakonima, pri čemu deluju jednako sputavajuće političke prepreke: kresanje izdataka preterano je skupo u političkom smislu. Na poreskoj strani javljaju se teška ograničenja u pogledu onoga što bi finansijski iscrpeni privreda i stanovništvo mogli dodatno da podnesu, kao i opasnost daljeg usporavanja već iscrpene privrede. Smanjivanje budžetskog deficita bezuslovno je potrebno i kratko se analizira skup mera koncipiranih da bi se ostvario taj cilj. Došlo se do nalaza da, od 2% BDP-a za koliko bi deficit morao da se smanji, sa razumnom sigurnošću može da se očekuje samo smanjenje od jednog procentnog poena, što konačni rezultat čini krajnje nedovoljnim i u ukupnom efektu daleko ispod onoga što je apsolutno potrebno.
Abstract
Serbia is facing a serious fiscal crisis which could easily result in what is euphemistically called the crisis of public indebtedness, but which is just less shocking term for the bankruptcy of the state. The share of the budgetary deficit in the GDP is hovering in the hazardous neighborhood of 6 percent, while the ratio of the public debt to the GDP is about to surpass equally perilous limit of 60 percent. The legally prescribed limits for these indicators are 4.5 and 45 percent. As these limits are formalized by still valid and obliging laws, one is bound to conclude that Serbia is not only trapped into a precarious economic situation but also has seriously violated and in fact damaged her own legal order, opening the door for unforeseeable and numerous further disturbances with far-reaching consequences. In view of the precarious overall economic situation the diagnosis of the economy can be quite brief: slowing down of economic growth with recently recorded negative rates, unprecedented unemployment, massive balance of payment deficit and inflation still the highest in the region and among the highest in Europe. Unsustainable fiscal deficit and threatening - and still rapidly growing - public and private indebtedness are additional features which complete this gloomy picture. In examining determinants and possible causes of the economic collapse a general feature of the economy and the society at large is singled out. It consists in the habit, which turned into a true tradition, of living far above own available means: starting with termination of the II World War, society has been exposed to variously generated inflows of supplementary foreign resources which enormously raised spending habits and made the system unable to reduce consumption and adjust to new circumstances once the inflow faded out or threatened to disappear altogether. A particular form of hysteresis developed and reduced the saving potential of the economy undercutting permanently its growth prospects. A host of other, as it were derived factors developed against this general prospect: overvaluation of the currency greatly reducing the competitiveness of the economy, fragile accommodation to the external sources of investment finance without prospects of stable and lasting inflows, structural deformations of the economy with oversized service sector leading to what is called virtualization of the growth and, above all and as a result of all of these, to the unsustainability of the present development scenario. Unsustainable development trajectory cannot fail to produce a crisis of foreign debt, grave imbalances in external economic relations and permanent disequilibria in public finance with revenues lastingly falling short of expenditures. In view of a high likelihood of the breakdown of the system, the authorities were forced to formulate and start to implement a consolidation program of high urgency. But they are confronted with many formidable constraints. On the expenditure side there are many extremely rigid components fixed by law, whereby the authorities are confronted with equally restraining political hurdles: cutting expenditure is overly costly in political terms. On the tax side, there are grave limits to what financially exhausted economy and the populace could additionally bear and the danger of further decelerating the worn out economy. Reduction of the budget deficit is categorically needed and the set of measures designed by the government in order to achieve that goal is briefly analyzed. It is found out that, out of the uncompromisingly needed reduction of the budget deficit by 2 percent, only 1 percent can be produced by the proposed program with reasonable certainty, with the end result turning out insufficient and falling far away from what is unconditionally needed.
|
|
|
Reference
|
2
|
Acemoglu, D. (2009) Introduction to modern economic growth. Princeton: Princeton University Press
|
|
Arsić, M. (2012) Fiskalna konsolidacija, monetarna politika i reforme. Kvartalni monitor, (31): 58-62
|
1
|
Arsić, M., Altiparmakov, N. (2011) Distributivni i makroekonomski efekti predložene poreske reforme. Kvartalni monitor, (25-26): 91-100
|
|
Arsić, M., Ranďelović, S., Pejić, M. (2012) Reforma sistema kvazifiskalnih dažbina u funkciji unapređenja uslova poslovanja u Srbiji. Kvartalni monitor, (29): 61-74
|
2
|
Begović, B. (2011) Institucionalni aspekti privrednog rasta. Beograd: Službeni glasnik
|
2
|
Blanchard, O.J. (2005) Macroeconomics. Upper Sadle River, N.J: Prentice Hall
|
2
|
Fiskalni savet (2012) Predlog mera fiskalne konsolidacije 2012-2016. godine. http://fiskalnisavet.rs/images/fiskalna_konsolidacija.pdf
|
|
Kovačević, I. (2013) Makroekonomska kretanja u periodu krize - Osnovni nalazi. Pregled (Survey), 54 (1-2): 56-70
|
2
|
Kovačević, M. (2011) Srbija pred privrednim i finansijskim kolapsom. u: Privreda Srbije u drugom talasu krize - izgledi za 2012, Beograd: Ekonomski fakultet, 25-51
|
3
|
Kovačević, M. (2011) Geneza i uzroci teških problema u sferi ekonomsko-finansijskih odnosa Srbije sa inostranstvom. u: Položaj i perspektive Srbije u evropskoj i svetskoj privredi, zbornik referata, uvodni referat, Beograd: Naučno društvo sa Akademijom ekonomskih nauka
|
1
|
Madžar, L. (2011) Iskušenja ekonomske politike u Srbiji. Beograd: Službeni glasnik
|
1
|
Madžar, L.D. (1992) Anatomija jugoslovenskog privrednog čuda, 1953-1964. Ekonomski anali, vol. 36, br. 113, str. 45-76
|
|
Pelević, B. (2007) Negativna štednja, depresirane investicije i visoki platnobilansni deficiti - elementarna faktografija za (ne)sporne veze. u: Cerović, B. [ur.] Konferencija Izazovi ekonomske
politike Srbije u 2007, Beograd: Ekonomski fakultet, 11-18
|
48
|
Poper, K.R. (1993) Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod
|
|
Sorensen, P.B., Whitta-Jacobson, H.J. (2005) Introducing advanced macroeconomics: Growth and business cycles. McGraw Hill
|
1
|
Stamenković, S., Kovačević, M., Vučković, V., Nikolić, I., Bušatlija, M. Ekonomska politika u 2010. godini: ka novom modelu ravnoteže. u: Živković B., Stamenković S. [ur.] Ekonomska politika Srbije u 2010. godini - Ka novom modelu makroekonomske stabilnosti, Beograd: NDE, 15-67
|
|
Stamenković, S., Kovačević, M., Vučković, V., Živković, B., Nikolić, I. (2013) Makroekonomske perspektive i održivost spoljnog duga. u: Izazovi za ekonomsku politiku Srbije u 2013. godini, Beograd: Ekonomski fakultet, 27-36
|
|
Stamenković, S., Živković, B., Kovačević, M., Vučković, V., Vukotić-Cotič, G. (2008) Ekonomska politika Srbije u trajnom predizbornom ambijentu. u: Tekuća privredna kretanja, ekonomska politika
i strukturne promene u Srbiji 2007/2008, Beograd: Ekonomski fakultet, 41-61
|
|
Uvalić, M. (2011) Zašto Zapadni Balkan kasni za Centralnom i Istočnom Evropom?. u: Božidar Cerović i Milica Uvalić [ur.] Kontroverze ekonomskog razvoja u tranziciji, Beograd: Ekonomski fakultet, 9-23
|
|
|
|