Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:3
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 10 od 48  
Back povratak na rezultate
2008, vol. 32, br. 4, str. 731-755
Intelektualci, odgovornost za zlo i humanizam
Institut društvenih nauka, Beograd, Srbija

e-adresazvidoje@eunet.yu
Sažetak
Autor nastoji da dâ odgovor na sledeća pitanja i elaborira naredne teze. Zašto neki od vrhunskih intelektualaca pristupaju tiranskim političkim vođama? Glavni motiv je težnja da se sudeluje u velikoj moći i drži 'volan istorije'. Time se vrši izdaja poziva intelektualca. Ona se mora povezivati s odgovornošću za zlo koje je bitna odlika represivnih, a posebno totalitarnih društvenih sistema. Aušvic-paradigma nije puka prošlost. Najznačajniji oblik savremenog totalitarizma, koji ima globalne razmere, jeste neoliberalni totalitarizam. Kakvi su izgledi humanizma kao praktične filozofije i načina življenja u današnjem svetu? Neophodno je izvršiti dubinsku rekonstrukciju teorije humanizma. Umesto mitologije čoveka i neograničenog čovekoljublja potreban je racionalni, kritički i diferencirani humanizam. Jer postoje velike razlike u karakternoj strukturi između ljudi, kao i neprekidna, sve jača spirala međuljudskog satiranja u mnogobrojnim ratovima i drugim vidovima krvavih sukoba. Pod kojim uslovima svet može, eventualno, postati bolji? Glavno merilo i suštinski uslov istorijskog napretka je smanjivanje masovnih patnji i nesreća, sistemski proizvedenih, a pre svega međusobnog ljudskog istrebljenja. Pored uspešnog ekonomskog razvoja svih zemalja i naroda, za postignuće takvog cilja neophodna je i rehabilitacija univerzalnih ljudskih vrednosti, kao i njihovo opredmećenje u društvenom životu: slobode i dostojanstva svakog čoveka, socijalne pravde koja dopire do globalnog nivoa, kao i planetarnog mira. Duboka kriza morala mora se sagledavati u kontekstu opšte civilizacijske krize koja proističe iz spoja profita kao samosvrhe i nasilja. Fenomen ekonomije smrti i ideologija nekrofilije nužna su posledica tog spoja. Bolji svet nije istorijska neizbežnost (on može biti i gori nego što jeste) nego je samo neizvesna mogućnost. Racionalni humanizam je ne samo pretpostavka obnove morala već i ljudskog opstanka. Preko je potrebno napustiti temelje 'tranzicije' kao u većini slučajeva ozakonjene pljačkaške privatizacije i sistemske nepravde u postrealsocijalističkim društvima. Ali je to malo izgledno s obzirom na postojeću strukturu moći u njima. Intelektualci nose odgovornost pre svega za istinu društva i celokupnog sveta u kome žive.
Reference
Adorno, T.V. (1979) Negativna dijalektika. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod / BIGZ, str. 37
Adorno, T.W., Horkheimer, M. (1980) Sociološke studije. Zagreb: Školska knjiga
Berđajev, N.A. (1990) Novo srednjovekovlje. Beograd: Hipnos
Bloch, E. (1980) Experimentum mundi. Beograd: Nolit, str. 25
Bodrijar, Ž. (1998) Savršen zločin. Beograd: Beogradski krug
Domenak, Ž. (1991) Ideje za kraj ovog veka - pregled savremenih ideja. Beograd: Književne novine
Fauls, Dž. (2005) Aristos. Beograd: AED Studio, str. 19
Fukujama, F. (2007) Amerika na prekretnici, demokratija, moć i neokonzervativno zaveštanje. Podgorica: CID, str. 20
Golenkova, Z. (2004) Dominantne tendencije u promenama strukture ruskog društva tokom globalizacije i transformacije. u: Regionalni razvoj i integracija Balkana u strukture EU - balkanska raskršća i alternative, Niš: Institut za sociologiju, Filozofski fakultet, str. 89-90
Habermas, J. (2002) Postmetafizičko mišljenje. Beograd: Beogradski krug, str. 62, 169, 190
Hobsbaum, E. (2001) Dvadeseto stoleće iz ptičje perspektive. Književni glasnik, mart-april, br. 2, str. 4-13
Kegley, C.W.Jr., Wittkopf, E.R. (2004) Svetska politika - trend i transformacija. Beograd: Centar za studije Jugoistočne Evrope
Laš, K. (1996) Pobuna elita i izdaja demokratije. Novi Sad: Svetovi, str. 89-90
Marković, M. (2007) Violence, peace and human emancipation. u: Philosophy Facing World Problems (21), World Congress, Proceedings, Ankara: Philosophical Society of Turkey, Volume 13, str. 219
Milošević, N. (2003) Portreti. Službeni list SCG, str. 109
Milošević, N. (2001) Istina i iluzija. Novi Sad: Stylos, str. 73
Poper, K.R. (1993) Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod
Rouseau, J. (1978) Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima - društveni ugovor. Zagreb: Školska knjiga
Samarin, A. (2008) Začem i dlja kogo radikal'nye reformy?. u: Izazovi i dometi savremene sociologije društvenog razvoja, Niš: Departman za sociologiju, str. 232
Shefer, P. (2007) Liberalna nelagodnost evropske integracije. Beograd: Medijska knjižara Krug, str. 36
Stojanović, D. (2008) Naučimo da radimo ono što je dobro za nas, a ne za druge - razgovor sa V. Roganović. Politika, Kulturni dodatak, 19 jul, str. 3
Šušnjić, Đ.J. (2008) Nedovršeni razgovor, ogledi iz teorije istorije. Beograd: Čigoja štampa, str. 11
Tadić, L.P. (1988) Nauka o politici. Beograd: Rad
Ugrešić, D. (2002) Kultura laži - antipolitički eseji. Zagreb: Konzor
Vrcan, S. (1986) Od krize religije k religiji krize. Zagreb: Školska knjiga
Vujačić, I. (2007) Teoretičari liberalizma. Beograd: Službeni glasnik, str. 60
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljen u SCIndeksu: 25.01.2009.

Povezani članci

Nema povezanih članaka