- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:0
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
|
Istorija slobodnih profesija - od artes liberales do savremenog doba
History of free professions: From artes liberales to our times
Institut za uporedno pravo, Beograd, Srbija
Sažetak
Pristup najaktuelnijim pitanjima savremenih slobodnih profesija i njihovo bolje razumevanje olakšava znanje o razvojnom putu koji su prešle, od rimskih artes liberales do slobodnih profesija savremenog doba. Istorija slobodnih profesija otkriva zadivljujuću sposobnost njìhovog transformisanja, prilagođavanja i preživljavanja. U starom Rimu artes liberales su doživljavale duboke promene, tako da je nemoguće određivanje njihove pravne kvalifikacije kao zaokruženog i konzistentnog koncepta rimskog prava. Njihova evolucija posledica je promena odnosa Rimljana prema radu, potiskivanja sakralnog i prevladavanja laičkog obeležja svih oblasti znanja, važnosti društvenog statusa lica koje se bavi intelektualnim radom, razvoja kulture i odnosa vlasti prema njenim poslenicima. Profesija kao novi pojam nastaje sa rađanjem srednjovekovnih univerziteta na kojima se sticalo specifično i društveno priznato obrazovanje. Ipak, obrazovanje je bilo vise u funkciji umnožavanja postojećih društvenih hijerarhija i naglašenog izdvajanja društvenog sloja plemstva nego što je pokazivao stvarni cilj specijalističkog obrazovanja i stručne superiornosti diplomiranih. Presudnu promenu u odnosu na shvatanje profesije donosi novi vek. Dolazi do pojmovnog razdvajanja plemstva i profesije. Novo viđenje profesije zasnovano je na aktivnoj ulozi u društvu kroz angažman na osnovu posedovanja specifičnog i društveno priznatog znanja. Put koji je profesije u novom veku vodio ka modernom uobličenju skicira se kroz sledeće etape profesionalizacije: škole za obavezno obrazovanje, potvrđene rađanjem univerziteta; formiranje profesionalnog udruženja, lokalnog ili nacionalnog; zaštita profesije putem zakona; izrada etičkog kodeksa kao završni korak procesa profesionalizacije. Ipak, ovaj redosled, generalno prihvatljiv, pokazuje određena odstupanja u nekim evropskim državama.
Abstract
The knowledge of the development of free professions from Roman artes liberales to the modern ones certainly highlights their current position. That history reveals their amazing ability of transformation, adjustment and survival. An overall and consistent legal definition of artes liberales as a concept of Roman law is impossible, because of the deep changes it underwent over the Roman history. The latter resulted from the changes in the Roman attitude to labour, suppression of sacral in favour of layman characteristics of knowledge as such, rise in social status of those engaged in intellectual labour, cultural development, and changes in the administration's attitude towards workers in artes liberales. The profession as a new notion arises with the medieval universities that provided a specific and socially acknowledged education. For its part, that logically led to the emergence of professional-occupational organizations, which additionally confirmed the monopoly of activity of individuals with professional, university education. Since most of them belonged to aristocracy, the real function of the formal system of professional education was more to reproduce the existing social hierarchies than to promote specialistic education and professional superiority of graduates. With its separation of aristocracy and profession, the modern age brought about the crucial change in the notion of profession. In its focus was the active social role - i.e. social engagement based upon possession of a specific and socially acknowledged knowledge. The history of free profession that was to end in its modern concept could be seen in following phases: compulsory education resulting in the emergence of universities; formation of professional associations (local or national); legal protection of the profession; and emergence of the ethic code, as the final step in the professionalization process. Though generally acceptable, this chronological order is slightly different in some European states.
|
|
|
Reference
|
|
Carr-Saunders, M., Wilson, P. (1954) Professions. u: International Encyclopedia of the Social Sciences, N.Y: Macmillan
|
|
Coppola, G. (1994) Cultura e potere: Il lavoro intellettuale nel mondo romano. Milano, pp. 27-126
|
|
Daigre, J. (1995) L'exercice en groupe mono professionnel = Exercice en groupe des profession libérales (France, Europe, Etats-Unis). Paris, p. 57
|
2
|
de Robertis, F. (1946) I rapporti di lavoro nel dirrito romano. Napoli
|
|
Germino, E. (1998) Il lavoro intelletuale a Roma. LABEO, 44, 1
|
|
Hilaire, J.V. (2000) La science des notaires: Une longue histoire. Paris
|
|
Klami, T.H. (1989) Mandatum and labour in Roman law. Zeitschrift der Savigny Stiftung für Rechtsgeschichte, Romnist. Abt. (ZSS), 106, pp. 575
|
1
|
Knežić-Popović, D. (2004) Ugovor o delu u rimskom pravu. Istočno Sarajevo: Pravni fakultet, str. 100-110
|
|
Knežić-Popović, D. (2006) Artes liberales - jedna zanimljiva evolucija. Zbornik Pravnog fakulteta, Istočno Sarajevo, 2, str. 259-273
|
1
|
Knežić-Popović, D. (1997) Uvođenje društava kapitala u svet slobodnih profesija. Pravni život, vol. 46, br. 10, str. 985-996
|
|
Kranjc, J. (2005) Pravni študij nekoč in danes. Zbornik Pravne fakultete, Maribor, Leto 1, št. 1, str. 19 i d, 30
|
|
Lega, C. (1965) Novissimo digesto italiano. Torino
|
17
|
Malenica, A.D. (2003) Rimsko pravo. Novi Sad: Pravni fakultet - Centar za izdavačku delatnost
|
10
|
Marković, D.Ž. (1977) Sociologija rada. Beograd: Savremena administracija, četvrto izdanje, str. 222
|
4
|
Stanojević, O.S. (1976) Gaius noster. Beograd, str. 42 i d
|
|
Surčulija, Ž. (1973) Profesije i društveni proizvodno-tehnički razvoj. u: Stanojčić Ilija, Radenović Predrag [ur.] Sociologija rada, Beograd, str. 218
|
|
|
|