Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:0
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
2008, br. 2, str. 7-28
Istorija slobodnih profesija - od artes liberales do savremenog doba
Institut za uporedno pravo, Beograd, Srbija
Sažetak
Pristup najaktuelnijim pitanjima savremenih slobodnih profesija i njihovo bolje razumevanje olakšava znanje o razvojnom putu koji su prešle, od rimskih artes liberales do slobodnih profesija savremenog doba. Istorija slobodnih profesija otkriva zadivljujuću sposobnost njìhovog transformisanja, prilagođavanja i preživljavanja. U starom Rimu artes liberales su doživljavale duboke promene, tako da je nemoguće određivanje njihove pravne kvalifikacije kao zaokruženog i konzistentnog koncepta rimskog prava. Njihova evolucija posledica je promena odnosa Rimljana prema radu, potiskivanja sakralnog i prevladavanja laičkog obeležja svih oblasti znanja, važnosti društvenog statusa lica koje se bavi intelektualnim radom, razvoja kulture i odnosa vlasti prema njenim poslenicima. Profesija kao novi pojam nastaje sa rađanjem srednjovekovnih univerziteta na kojima se sticalo specifično i društveno priznato obrazovanje. Ipak, obrazovanje je bilo vise u funkciji umnožavanja postojećih društvenih hijerarhija i naglašenog izdvajanja društvenog sloja plemstva nego što je pokazivao stvarni cilj specijalističkog obrazovanja i stručne superiornosti diplomiranih. Presudnu promenu u odnosu na shvatanje profesije donosi novi vek. Dolazi do pojmovnog razdvajanja plemstva i profesije. Novo viđenje profesije zasnovano je na aktivnoj ulozi u društvu kroz angažman na osnovu posedovanja specifičnog i društveno priznatog znanja. Put koji je profesije u novom veku vodio ka modernom uobličenju skicira se kroz sledeće etape profesionalizacije: škole za obavezno obrazovanje, potvrđene rađanjem univerziteta; formiranje profesionalnog udruženja, lokalnog ili nacionalnog; zaštita profesije putem zakona; izrada etičkog kodeksa kao završni korak procesa profesionalizacije. Ipak, ovaj redosled, generalno prihvatljiv, pokazuje određena odstupanja u nekim evropskim državama.
Reference
Carr-Saunders, M., Wilson, P. (1954) Professions. u: International Encyclopedia of the Social Sciences, N.Y: Macmillan
Coppola, G. (1994) Cultura e potere: Il lavoro intellettuale nel mondo romano. Milano, pp. 27-126
Daigre, J. (1995) L'exercice en groupe mono professionnel = Exercice en groupe des profession libérales (France, Europe, Etats-Unis). Paris, p. 57
de Robertis, F. (1946) I rapporti di lavoro nel dirrito romano. Napoli
Germino, E. (1998) Il lavoro intelletuale a Roma. LABEO, 44, 1
Hilaire, J.V. (2000) La science des notaires: Une longue histoire. Paris
Klami, T.H. (1989) Mandatum and labour in Roman law. Zeitschrift der Savigny Stiftung für Rechtsgeschichte, Romnist. Abt. (ZSS), 106, pp. 575
Knežić-Popović, D. (2004) Ugovor o delu u rimskom pravu. Istočno Sarajevo: Pravni fakultet, str. 100-110
Knežić-Popović, D. (2006) Artes liberales - jedna zanimljiva evolucija. Zbornik Pravnog fakulteta, Istočno Sarajevo, 2, str. 259-273
Knežić-Popović, D. (1997) Uvođenje društava kapitala u svet slobodnih profesija. Pravni život, vol. 46, br. 10, str. 985-996
Kranjc, J. (2005) Pravni študij nekoč in danes. Zbornik Pravne fakultete, Maribor, Leto 1, št. 1, str. 19 i d, 30
Lega, C. (1965) Novissimo digesto italiano. Torino
Malenica, A.D. (2003) Rimsko pravo. Novi Sad: Pravni fakultet - Centar za izdavačku delatnost
Marković, D.Ž. (1977) Sociologija rada. Beograd: Savremena administracija, četvrto izdanje, str. 222
Stanojević, O.S. (1976) Gaius noster. Beograd, str. 42 i d
Surčulija, Ž. (1973) Profesije i društveni proizvodno-tehnički razvoj. u: Stanojčić Ilija, Radenović Predrag [ur.] Sociologija rada, Beograd, str. 218
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 25.01.2009.

Povezani članci

Nema povezanih članaka