- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:3
|
|
2019, vol. 36, br. 7-9, str. 1-11
|
O vrednosti jedne sociološke teorije
On the validity of one sociological theory
Sažetak
Osnovna ideja ovog rada sastoji se u analizi osnovnih postavki i granica važenja marksističke sociološke teorije. Uvod rada bavi se pitanjem funkcionisanja društevnih nauka i mogućnosti uspostavljanja naučne teorije, koja bi, specifično u društvenim naukama, imala mogućnost uspostavljanja kriterijuma opšteg i nužnog važenja i mogla da posluži kao neosporna kritika drugih naučnih teorija. U tom smislu ukazuje se na opasnost, kada vrednosni stavovi naučnika vrše direktan uticaj na stvaranje njegovih naučnih teorija. U drugom delu rada izlažu se osnovni principi marksističke teorije društva, objašnjava se ideja klasne borbe, buržoaskog ekonomskog poretka i kapitalističkog oblika svojine, kao i pitanje nastanka i funkcionisanja proletarijata i istorijske nužnosti uspostavljanja besklasnog poretka. Treći deo rada bavi se kritikom teorijskih pretpostavki marksističke sociologije sa stanovišta njene naučne validnosti. Posebna pažnje posvećuje se načinu funkcionisanja njenih osnovnih pojmova i problemu naučnog zasnivanja opštih i nužnih činjenica u društvenim naukama. U zaključku rada ukazuje se na suštinsku razliku između nauke i ideologije i potrebu uspostavljanja kriterijuma prepoznavanja naučnih činjenica.
Abstract
The content of this paper includes an analysis of basic principles and validity of the Marxist sociological theory. In the Introduction, there is explained a problem of acquiring knowledge as well as the possibilities of establishing theories in social sciences, with a special attention paid to the possibility of gaining unconditional truth and question about an influence that personal values can perform in the work of a scientist. In the second part of the paper, there are given the basic principles of the Marxist social theory, there are explained the ideas of class-struggle, bourgeoisie economy and capitalistic type of property with the origin and type of functioning of the proletariat and historical necessity of establishing a classless society. The third part of the paper establishes a critique of Marxist sociology from the standpoint of its scientific validity. A special attention is paid to the way of functioning its basic principles and the problem of establishing the unquestionable facts in social sciences. In the conclusion, it is explained the substantial difference between science and ideology, and, it is indicated the necessity of establishing unconditional criteria for the recognition of scientific facts.
|
|
|
Reference
|
|
Berberović, J. (1990) Filozofija i svijet nauke. Sarajevo: Svjetlost
|
|
Feyerabend, P. (1984) Protiv metode. Sarajevo: Veselin Masleša
|
1
|
Frichand, M. (1966) Etička misao mladog Marksa. Beograd: Nolit
|
2
|
Giddens, A. (2007) Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet
|
1
|
Hegel, G.V.F. (1951) Filozofija povijesti. Zagreb: Kultura
|
1
|
Kangrga, M. (1983) Etika ili revolucija. Beograd: Nolit
|
11
|
Kun, T. (1974) Struktura naučnih revolucija. Beograd: Nolit
|
|
Marx, K., Engels, F. (1947) Komunistički manifest. Beograd: Borba
|
1
|
Marx, K. (1992) Early Writings. London: Penguin books in association with New Left Review
|
|
Novaković, S. (1984) Hipoteze i saznanje. Beograd: Nolit
|
|
Stojanović, S. (1979) U potrazi za revolucionarnim etosom. u: Filozofske studije, Beograd: Filozofsko društvo, XI
|
|
Tomonaga, T. (2016) A turning point in Marx's theory in pre-capitalist societies. Hitotsubashi Journal of Social Studies, 47(1), pp. 1-10
|
|
|
|