Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:4
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 3 od 5  
Back povratak na rezultate
2015, br. 46, str. 197-206
Glicerol kao izvor ugljenika u proizvodnji ksantana primenom izolata Xanthomonas campestris
Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet

e-adresabaj@uns.ac.rs
Sažetak
Uspešnost biosinteze ksantana zavisi od nekoliko faktora među kojima su veoma značajni genetski potencijal proizvodnog mikroorganizma i sastav hranljive podloge. Sastav podloge utiče na kvalitet i prinos željenog proizvoda, ali i na troškove proizvodnje. Zbog toga se mnoga istraživanja bave ispitivanjem mogućnosti primene jeftinih i dostupnih sirovina kao alternativa za glukozu i saharozu, komercijalno najčešće primenjivanih izvora ugljenika. Pored soja Xanthomonas campestris ATCC 13951 koji je najviše primenjivan proizvodni mikroorganizam za industrijsku proizvodnju, ksantan mogu produkovati i drugi sojevi roda Xanthomonas, pri čemu različiti sojevi pod istim uslovima produkuju različitu količinu biopolimera različitog kvaliteta. Cilj ovog rada jeste upoređivanje proizvodnih sposobnosti fitopatogenih sojeva X. campestris, izolovanih iz prirodnog okruženja sa referentnim sojem i upoređivanje mogućnosti proizvodnje ksantana na podlozi sa glicerolom kao izvorom ugljenika u odnosu na uobičajeno primenjivanu sintetičku podlogu sa glukozom. U okviru eksperimentalnog dela rada izvedena je submerzna kultivacija referentnog soja Xanthomonas campestris ATCC 13951 i osam izolata na podlogama čije su osnova glukoza odnosno glicerol (2,0 % w/v). Kako bi se procenila uspešnost biosinteze u primenjenim eksperimentalnim uslovima, određene su reološke karakteristike dobijenih kultivacionih tečnosti, kao i prinosi ksantana. Izolati iz prirodnog okruženja produkovali su ksantan u količini od 2.98-12.17 g/L na hranljivoj podlozi sa glukozom, odnosno od 1.68-6.31 g/L na hranljivoj podlozi sa glicerolom. Međutim, primenom referentnog soja X. campestris ATCC 13951 ostvareni su najveći prinosi ksantana na obe hranljive podloge (13.24 g/L za glukozu i 7.44 g/L za glicerol). Kako su svi proučavani sojevi sintetisali ksantan na glicerolu kao jedinom izvoru ugljenika, sirovi glicerol može biti predmet istraživanja kao jeftiniji izvor ugljenika u podlogama za proizvodnju ksantana.
Reference
Antunes, A.E.C., Moreira, A.S., Vendruscolo, J.L.S., Vendruscolo, C.T. (2003) Screening of Xanthomonas campestris pv pruni strains according to their production of xanthan and its viscosity and chemical composition. Braz. J. Food Technol, 6 (2); 317-322
Brandão, L.V., Assis, D.J., López, J.A., Espiridião, M.C.A., Echevarria, E.M., Druzian, J.I. (2013) Bioconversion from crude glycerin by Xanthomonas campestris 2103: xanthan production and characterization. Brazilian Journal of Chemical Engineering, 30(4): 737-746
Breed, R.S., Murray, E.G.D., Smith, N.R. (1957) Bergey's manual of determinative bacteriology. Baltimore: Williams and Wilkins Co, pp 152-183
Dodić, J.M., Rončević, Z.Z., Bajić, B.Ž., Grahovac, J.A., Dodić, S.N. (2013) Possibility of xanthan production on glycerol containing media. u: Food Science Conference, Budapest, 7-8th November 2013, Book of proceedings, pp 161-164
Faria, S., Petkowicz, C.L., Morais, S.A., Gonzalo, H.T., Resende, M.M., Franca, F.P., Cardoso, V.L. (2011) Characterization of xanthan gum produced from sugar cane broth. Carbohydrate Polymers, 86(2): 469-476
García-Ochoa, F., Santos, V.E., Casas, J.A., Gómez, E. (2000) Xanthan gum: production, recovery, and properties. Biotechnology advances, 18(7): 549-79
Kamal, F., Mehrgan, H., Assadi, M.M., Mortazavi, S.A. (2003) Mutagenesis of Xanthomonas campestris and selection of strains with enhanced xanthan production. Iranian Biomedical Journal, 7 (3); 91-98
Kassim, M.B.I. (2011) Production and characterization of the polysaccharide '’xanthan gum’’ by a local isolate of the bacterium Xanthomonas campestris. African Journal of Biotechnology, 10(74):
Krishna, L.J., Sharma, G. (2000) Studies on xanthan production from Xanthomonas campestris. Bioprocess Engineering, 23(6): 687-689
Kumara, S.M., Khan, B.A., Rohit, K.C., Purushotham, B. (2012) Effect of carbon and nitrogen sources on the production of xanthan gum from Xanthomonas campestris isolated from soil. Arch. Appl. Sci. Res., 4 (6); 2507-2512
Kurbanoglu, E.B., Kurbanoglu, N.I. (2007) Ram horn hydrolysate as enhancer of xanthan production in batch culture of Xanthomonas campestris EBK-4 isolate. Process Biochemistry, 42(7): 1146-1149
Moreira, A.S., Vendruscolo, J.L.S., Gil-Turnes, C., Vendruscolo, C.T. (2001) Screening among 18 novel strains of Xanthomonas campestris pv pruni. Food Hydrocolloids, 15(4-6): 469-474
Nery, T.B.R., Cruz, A.J.G.da, Druzian, J.I. (2013) Use of green coconut shells as an alternative substrate for the production of xanthan gum on different scales of fermentation. Polímeros Ciência e Tecnologia, 23(5): 602-607
Ramirez, M.E., Fucikovsky, L., Garcia-Jimanez, F., Quintero, R., Galindo, E. (1988) Xanthan gum production by altered pathogenicity variants of Xanthomonas campestris. Applied Microbiology and Biotechnology, 29(1): 5-10
Rončević, Z.Z., Bajić, B.Ž., Grahovac, J.A., Dodić, S.N., Dodić, J.M. (2014) Effect of the initial glycerol concentration in the medium on the xanthan biosynthesis. Acta periodica technologica, br. 45, str. 239-246
Rosalam, S., England, R. (2006) Review of xanthan gum production from unmodified starches by Xanthomonas campestris sp. Enzyme and Microbial Technology, 39(2), 197-207
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.2298/APT1546197B
objavljen u SCIndeksu: 25.08.2017.

Povezani članci