- citations in SCIndeks: [4]
- citations in CrossRef:[4]
- citations in Google Scholar:[
]
- visits in previous 30 days:5
- full-text downloads in 30 days:2
|
|
2016, vol. 2, iss. 2, pp. 18-26
|
Significance of the Central bank as an institution for the national economy
Značaj institucije Centralne banke za nacionalnu ekonomiju
Abstract
The central bank takes a central position in the banking system of every country. In the time first banks, for which the state vouched were founded (for example Swedish Riksbank - 1668 or The Bank of England - 1694), the intention couldn't have been for those banks to deal with the functions of a modern central bank: regulating and financial support of the total bank system of a country. The aim was much simpler and came down to advantages that that the state could pull out from the patronage over this chosen bank no matter whether the bank was in state or private ownership. The privileged bank was mostly offered monopoly advantage in issuing banknotes on certain areas of a country or it was proclaimed for the only shareholder bank in a country which was allowed to issue banknotes. So putting the job of issuing banknotes, that is guarding and managing gold reserves under the patronage of one institution had positive consequences for the functioning of the total economy and enabled the state to participate in the gain from issuing money and to achieve its immediate effect in controlling total gold reserves of a country. Central banks, due to the patronage of the state, gain political strength to ensure additional amount of money through rediscounting commercial promissory notes and with that become 'bank of banks'. Business banks get the commitment to keep the largest part of their liquid assets at the central bank, but they gain the financial support of the central bank in the periods when their liquidity is bad.
Sažetak
Centralna banka zauzima centralni položaj u bankarskom sistemu svake zemlje. U vreme kada su osnivane prve banke za koje je država jamčila ( npr. Swedish Riksbank - 1668. ili Bank of England - 1694. godine), naravno da namera nije mogla biti da se te banke bave funkcijama jedne savremene centralne banke: regulisanjem i finansijskom podrškom ukupnog bankarskog sistema zemlje. Cilj je bio mnogo jednostavniji, i svodio se na koristi koje je država mogla da izvuče iz pokroviteljstva nad ovom izabranom bankom, bez obzira da li je banka bila u državnoj ili privatnoj svojini. Povlašćenoj banci je uglavnom pružana monopolska prednost u izdavanju novčanica na određenim područjima zemlje ili je ona proglašavana za jedinu akcionarsku banku u zemlji kojoj je bilo dozvoljeno da izdaje novčanice. Tako je stavljanje pod nadležnost jedne institucije poslova izdavanja novčanica, tj. čuvanja i gazdovanja rezervama zlata, imalo povoljne posledice po funkcionisanje ukupne privrede i omogućilo je državi da participira u dobiti od emitovanja novca i da ostvari svoj neposredni uticaj u kontroli ukupnih zlatnih rezervi zemlje. Centralne banke, upravo zaštitom od strane države, dobijaju političku snagu da osiguraju dodatnu količinu novca kroz reeskontovanje komercijalnih menica, i time postanu 'banke banaka'. Poslovne banke dobijaju obavezu da najveći deo svojih rezervi likvidnih sredstava drže kod centralne banke, ali dobijaju finansijsku podršku centralne banke u periodima kada je njihova likvidnost loša.
|
|
|
References
|
|
*** (1884-1914) Statuti Narodne banke. Beograd
|
|
*** (1884-1914) Zakoni o Narodnoj banci. Beograd
|
12
|
Dugalić, V., Mitrović, A., Gnjatović, D., Hofman, G., Kovačević, I. (2004) Narodna Banka, 1884-2004. Beograd: Jugoslovenski pregled
|
|
Galbraith, J.K. (2001) Money: Whence it came, where it went. Houghton Mifflin
|
10
|
Gnjatović, D., Dugalić, V., Stojanović, B. (2003) Istorija nacionalnog novca. Beograd: Sineks
|
3
|
Gnjatović, D., Grbić, V. (2009) Ekonomska politika teorija, analiza, primena. Beograd: Megatrend univerzitet
|
|
Kožetinac, G. (1989) Proces kreiranja novca. Beograd: Zavod za izradu novčanica
|
|
Pejić, L. (1987) Teške godine ekonomskog osamostaljivanja Srbije u drugoj polovini XIX veka. List Investbanke 'Vesnik'
|
1
|
Pejić, L. (1986) Razvoj ekonomske misli u jugoslovenskim zemljama do Prvog i u Jugoslaviji između dva svetska rata. Beograd: Savremena administracija
|
1
|
Plavšić, D. (1930) Država i narodna banka - nekoliko pogleda na pitanje o zakonskoj stabilizaciji dinara. Zagreb, Tisak jugoslovenske štampe
|
|
Šević, Ž. (1996) Centralna banka - položaj, organizacija, funkcije. Beograd: Čigoja štampa
|
|
Vilar, P. (1990) Zlato i novac u povijesti 1450-1920. Beograd: Nolit
|
|
Vučo, N. (1955) Privredna istorija Srbije do I svetskog rata. Beograd: Naučna knjiga
|
|
Vučo, N. (1959) Ekonomska istorija. Beograd: Naučna knjiga
|
|
Vučo, N. (1981) Razvoj industrije u Srbiji u XIX veku. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
|
2
|
Živković, A., Kožetinac, G. (2006) Monetarna ekonomija. Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta
|
|
|
|