- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:0
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2011, vol. 40, br. 3-4, str. 10-32
|
Prvi zadatak privilegovane Agrarne banke - refinansiranje zemljoradničkih dugova
The first task of the privileged Agrarian Bank: Refinancing farmers' debts
Sažetak
Prvi i najvažniji zadatak Privilegovane agrarne banke bio je da seljacima daje hipotekarne kredite, da bi isplatili nominalno kratkoročne dugove koje su nagomilali kod akcionarskih banaka i privatnih lica. Da bi dobili nove zajmove za isplatu starih, zemljoradnici su stavljali pod hipoteku jedine izvore svoje egzistencije: ziratno zemljište, bašte, povrtnjake, livade, pašnjake, vinograde, voćnjake, šume. Sada su to mogli da čine i mali posednici na području važenja srpskih zakona jer je vlada generala Petra Živkovića u tu svrhu donela zakonsku normu o ukidanju zaštite okućja od prodaje za dug, koja će važiti samo za hipotekarne dužnike Privilegovane agrarne banke. Zvuči paradoksalno to što je država ukinula vekovnu zaštitu okućja baš kada je seljak morao da jamči svojim imanjem redovnu otplatu hipotekarnih zajmova koji nisu bili namenjeni u produktivne svrhe već za konverziju dugova. Međutim, ni ova specijalna zakonska mera nije pomogla Privilegovanoj agrarnoj banci da ispuni svoj prvi zadatak. Ukidanje zaštićenog zemljišnog minimuma bio je neophodan ali ne i dovoljan uslov za njeno nesmetano hipotekarno poslovanje na čitavoj teritoriji zemlje. U uslovima opšte ekonomske i finansijske krize, Banka nije bila u stanju da nađe svež kapital za kreditiranje svih onih zemljoradnika koji su od nje tražili hipotekarne zajmove.
Abstract
The first and foremost task of the Privileged Agrarian Bank was to grant mortgage loans to farming population in order to allow them to repay their nominally short-term debts that had pilled up with the shareholding banks and private lenders. In order to obtain the new loans for repayment of the old ones, farmers were mortgaging the sole source of their existence: arable land, gardens, vegetable gardens, meadows, grazing land, vineyards, fruit orchards, and forests. Even the small land owners were now allowed to do so in the areas under the jurisdiction of the Serbian laws, as the government of General Petar Zivkovic passed the legal norm suspending protection of the farming homestead from sale for purpose of debt repayment, which was to be in force and applied only to the mortgage debtors of the Privileged Agrarian Bank. It may sound paradoxical that the state abolished centuries long protection of farming homestead actually at the time when the peasant was forced to guarantee with his homestead and farming land the repayment of mortgage loans that were not deployed for productive purposes, but were used for debt conversion. However, even with this special legislative measure, the Privileged Agrarian Bank was not able to accomplish its primary task. Abolishing of protected land minimum was a necessary, but not a sufficient precondition for its smooth mortgage lending in the territory of the entire country. In the circumstances of a global economic and financial crisis, the Bank was not in the position to find fresh capital for crediting the entire peasantry force seeking for its mortgage loans.
|
|
|
Reference
|
|
*** (1930) Izveštaj sa 11. sednice Upravnog odbora Privilegovane agrarne banke. Politika, 22. mar., Izveštaj sa 11.sednice Upravnog odbora PAB
|
|
*** (1938) Ministarstvo finansija 1918-1938. Beograd: Ministarstvo finansija
|
|
*** (1934) Spomenica Narodne banke 1884-1934. Beograd: Narodna banka Kraljevine Jugoslavije
|
|
*** (1937) Privilegovana agrarna banka: Poslovni izveštaj Privilegovane agrarne banke za 1930-1936. godinu. Beograd, Poslovni izveštaj PAB 1936
|
|
*** (1930) Zakon o izdavanju tapija na području apelacionih sudova u Beogradu i Skoplju i Velikog Suda u Podgorici. Službene novine, br. 29, Zakon o izdavanju tapija
|
|
*** (1931) Zakon o uređenju agrarnih odnosa u ranijim pokrajinama Južne Srbije i Crne Gore. Službene novine KJ, br. 285 od 5. XII
|
|
*** (1928) Zakon o bivšim kmetskim selištima i stečenim beglucima. Službene novine, br. 122, Zakon o bivšim kmetskim selištima
|
|
*** (1931) Zakon o nazivu i podeli Kraljevine. Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 5. okt. Zakonu o nazivu i podeli Kraljevine
|
|
*** (1930) Zakon o izmeni i dopuni zakona o privilegovanoj agrarnoj banci - zakon o privilegovanoj agrarnoj banci. Beograd
|
|
Aleksić, V., Gnjatović, D. (2009) The Influence of Foreign Banks on Yugoslav Industrial Development In the Interwar Period. u: Aleksić V., D. Gnjatović [ur.] The XVth World Economic History Congress in Utrecht (WEHC), The Netherlands, August, 3-7
|
|
Bićanić, I., Ivanković, Ž. (2004) Croatian banking during 1926-1936 depression. u: Green Edwin, Lampe John, Štiblar Franjo [ur.] Crisis and renewal in twentieth century banking, Ashgate, I. Bićanić, Ž. Ivanković, str. 64-84
|
5
|
Blagojević, O. (1980) Ekonomska misao u Srbiji do Drugog svetskog rata. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU
|
10
|
Gnjatović, D., Dugalić, V., Stojanović, B. (2003) Istorija nacionalnog novca. Beograd: Sineks
|
|
Jovanović, A. (1929) Privilegovana agrarna banka. Arhiv za pravne i društvene nauke, br. XVIII, str. 366-369
|
2
|
Jovanović, V. (2006) Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije. Tokovi istorije, br. 3, str. 25-44
|
3
|
Komadinić, M. (1934) Problem seljačkih dugova. Beograd
|
3
|
Lazarević, Ž. (1994) Kmečki dolgovi na Slovenskem: Socio-ekonomski vidiki zadolženosti slovenskih kmetov 1848-1948. Ljubljana
|
9
|
Lekić, B. (2002) Agrarna reforma i kolonizacija u Jugoslaviji 1918-1941. Beograd
|
2
|
Nedeljković, M. (1936) Problem dugova u današnjoj privredi. u: Privredni letopis Zadužbine Nikole Spasića, Beograd
|
|
Voutcho, N. (1932) La banque agricole de Yougoslavie, son rôle dans la crise agricole actuelle. Paris: N. Voutcho
|
|
|
|