- citati u SCIndeksu: [3]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:1
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2009, vol. 56, br. 4, str. 535-550
|
Seljačka menica u Srbiji
Peasant's bill of exchange in Serbia
Megatrend Univerzitet, Beograd, Srbija
Keywords: peasant's bill of exchange; usury loan; private shareholding banks; Serbia; The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes
Sažetak
Između dva svetska rata, menično obavezivanje bilo je najrasprostranjeniji, najsigurniji i najjeftiniji način da se dođe do ličnog bankarskog kredita. Međutim, do osnivanja Privilegovane agrarne banke 1929. godine, zakon je zabranjivao poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji da uzimaju menične zajmove. Ova ekstremna mera ograničavanja kreditne sposobnosti seljaka uvedena je Trgovačkim zakonikom 1860. godine, u vreme kada u Srbiji još uvek nije bilo uređenog kredita ni banaka. Zabrana zemljoradnicima da izdaju, primaju i prenose menice će opstati u zakonodavstvu Srbije i kada je krajem 19. i početkom 20. veka već bila stvorena mreža bankarskih institucija i uređen bankarski sistem; opstaće u njenom zakonodavstvu i posle državnog ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, što je bio anahronizam u odnosu na zakonodavstvo koje je važilo u nekadašnjim pokrajinama Austrougarske koje su ušle u sastav Kraljevine SHS; ukinuta je tek 1929. godine, članom 73. Zakona o Privilegovanoj agrarnoj banci, pod uticajem moćnih bankarskih krugova iz Srbije. Od 1860. do 1929. godine, za vreme formalne zabrane meničnog zaduživanja, srbijanski seljak se dovijao i nalazio načine da ipak potpisuje menicu jer mu je zajam bio preko potreban. Potpisivao je menicu lažno se predstavljajući kao trgovac, špekulant, ekonom. Tako se izrodila tzv. seljačka menica koja je stalno bila skopčana sa rizikom da je zajmodavac prihvati uz nesnošljivo visoku cenu jer je bila vanzakonita. Nemogućnost da seljak na legalan način koristi menicu kao najkvalitetniji trgovački i kreditni instrument vremena u kojem je živeo, nanela je veliku štetu ne samo poljoprivredi već i bankarstvu Kraljevine SHS.
Abstract
In the interwar period, loans against pledged bills of exchange were most widely used, most certain and cheapest way to obtain personal bank loan. However, until the foundation of Privileged Agrarian Bank in 1929, agricultural producers in Serbia were deprived legally from obtaining such loans. This extreme measure of limiting peasants' credit ability had been introduced by The Law on Trade, issued in 1860, at times when there were no institutionalized loans or banks in Serbia. Measure of forbidding farmers to issue, accept or transfer bills of exchange would still remain in legal system of Serbia in the end of 19th and the beginning of 20th centuries, when the network of banks and banking system had been already established; it would remain in Serbian legal system even after the state unification of Serbs, Croats and Slovenes in 1918, although that was an anachronism in relation to the legal system in the provinces of former Austro-Hungary that entered The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (SHS); it was abolished only in 1929, with article 79 of The Low on Privileged National Bank, under the pressure of mighty banking circles in Serbia. From 1860 to 1929, Serbian peasant searched for the ways to sign anyway bills of exchange because he needed desperately the loans. He signed bills of exchange presenting him falsely as trader, speculator or head of estate. In such way, peasant's bill of exchange emerged that was always at risk to be accepted by creditor under unbearable terms because it was illegal. Impossibility for peasants to use in legal way bills of exchange that were trading and credit instruments of highest quality at those times made large damage to agriculture and banking of The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes.
|
|
|
Reference
|
|
*** (1934) Spomenica Narodne banke 1884-1934. Beograd: Narodna banka Kraljevine Jugoslavije
|
|
*** (2005) Nesposobnost srbijanskog seljaka za menično zaduživanje. Bankarstvo, br. 11-12, str. 72, 73
|
|
*** (1900) Statistika Kraljevine Srbije. Beograd, Knjiga XVI
|
|
*** (1862) Zbornik zakona i uredaba za Knjaževstvo Srbije. br. 14
|
|
*** (1878) Zbornik zakona i uredaba za Knjaževstvo Srbije. br. 30
|
3
|
Bajkić, V. (1928) Seljački kredit - fakta, misli, kritika. Beograd: V. Bajkić
|
4
|
Dugalić, V. (1999) Narodna banka - 1884-1941. Beograd: Jugoslovenski pregled
|
1
|
Đorđević, Ž. (1989) Mali seljački posed kao ograničenje ekonomskog razvoja Srbije u XIX veku. Ekonomska misao, br. 3
|
|
Gajić, D. (1985) Nastanak i razvoj bankarstva u Srbiji do Prvog svetskog rata. u: Mesečni informator Udruženja banaka, Beograd, str. 27-34
|
3
|
Gnjatović, D. (2009) Prva mera kreditne politike u Srbiji. Bankarstvo, vol. 38, br. 11-12, str. 40-61
|
10
|
Gnjatović, D., Dugalić, V., Stojanović, B. (2003) Istorija nacionalnog novca. Beograd: Sineks
|
|
Nedeljković, M. (1907) Zaštita malog seoskog poseda. Beograd
|
1
|
Nedeljković, M. (1927) Pasivna menična sposobnost zemljoradnika s pogledom na naše buduće zakonodavstvo. Ekonomist, Beograd, str. 179-201
|
|
Nestorović, Đ.B. (1909) Menično pravo Kraljevine Srbije sa četrnaest meničnih ugleda u slogu i zbirkom menično pravnih odluka srpskih i stranih sudova. Beograd: Štamparija 'Dositije Obradović'
|
1
|
Niketić, G., ur. (1914) Trgovački zakonik i stecišni postupak Kraljevine Srbije. Beograd
|
9
|
Petrović, J. (1930) Okućje ili Zaštita zemljoradničkog minimuma. Beograd: Privredni pregled
|
|
Stojković, V. (1928) Poljoprivredni kredit i zemljoradnička zaduženja. Trgovinski Glasnik, 10. 9
|
|
Stošović, D., ur. (1929) Zakon o Privilegovanoj Agrarnoj Banci. Beograd
|
1
|
Subotić, D.M. (1927) Seljak i njegova pasivna menična sposobnost s obzirom na građansko i krivično-pravnu odgovornost. Beograd: Štamparija 'Sv. Sava'
|
1
|
Tucaković, M.T. (1896) Menično pravo. Beograd: Beogradska trgovačka omladina
|
4
|
Vučo, N. (1958) Poljoprivreda Jugoslavije - 1918-1941. Beograd: Rad
|
|
|
|