Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4

Sadržaj

članak: 3 od 4  
Back povratak na rezultate
2010, vol. 44, br. 2, str. 265-282
Promene strukturnih karakteristika stanovništva Srbije - razlike između žena i muškaraca
Institut društvenih nauka, Beograd, Srbija
Ključne reči: rodne uloge; demografske strukture; bračnost; obrazovanje; ekonomska aktivnost; rodne razlike; Srbija
Sažetak
Analizom demografskih struktura i tendencija kretanja stiču se saznanja relevantna za demografski i društveni razvoj. U ovom radu se promene strukturnih karakteristika stanovništva Srbije tokom druge polovine dvadesetog veka razmatraju iz perspektive rodnih razlika. Namera je da se iz ugla pozicija i ponašanja žena i muškaraca sagledaju bračne, obrazovne i ekonomske karakteristike kao dimenzije položaja polova i rodnog odnosa. Rodne razlike demografskih struktura se posmatraju kao rezultat rodnih modela ponašanja, i kao pokazatelj pozicija i položaja žena i muškaraca u konkretnim socio-demografskim uslovima. Postoje rodne specifičnosti strukturnih karakteristika i njihovih pro- mena. Porast udela lica koja nisu sklapala brak je nešto veći među muškarcima i celibaterstvo je više karakteristika muške populacije (29,2% neoženjenih 2002.). Razvedenost je češće obeležje bračnosti ženskog stanovništva (4,8%) i ako je izraženiji porast udela razvedenih među muškarcima 2002. u odnosu na 1981. godinu (3,1% prema 1,9%). Glavna promena u obrazovanju žena jeste značajan porast udela visoko obrazovanih (9,9% 2002. prema 0,9% 1961. godine), što je intezivnija promena nego u populaciji muškaraca (12,3% u odnosu na 2,7%). Efekat promene ponašanja muškaraca ispoljen je kroz manji udeo visoko obrazovanih među rođenima krajem 1960-ih i kasnije, u odnosu na starije generacije muškaraca. Opšta stopa ekonomske aktivnosti je niža kod oba pola, 2002. u odnosu na 1981. godinu, a to je izraženije u muškoj populaciji. Ekonomske karakteristike ženskog stanovništva su i dalje nepovoljnije u poređenju sa muškarcima. Zastupljenost izdržavanih i onih koje ne obavljaju zanimanje veća je među ženama nego muškarcima starim 30 do 40 godina. Ugroženost ekonomske pozicije muškaraca ispoljena je kod starih između 50 i 64 godine, kroz udeo lica koja ne obavljaju zanimanje. Zastupljenost osoba koje su bile bez posla gotovo dva puta je veća među muškarcima nego među ženama starosti 55-59 godina (10,6%, u odnosu na 5,6%). Demografska slika promene bračnosti, obrazovnih i ekonomskih karakteristika pruža okvir produbljenijim analizama i empirijskim istraživanjima rodne neravnopravnosti. Potrebno je podrobnije ispitivanje socio-demografske determinisanosti rodnih razlika i njihovih promena. Neravnopravnost pozicija i društvena nejednakost polova tokom vremena se menjaju, ali ne nestaju. Rodna neravnopravnost je kontinuirana, a menjaju se načini i intezitet ispoljavanja. Pred istraživačima je zadatak ispitivanja inerakcijske povezanosti niza faktora rodnih modela ponašanja i sagledavanje raznovrsnosti aspekata društvenog položaja žena i muškaraca.
Reference
Blagojević-Šijaković, M.M. (1995) Svakodnevica iz ženske perspektive - samožrtvovanje i beg u privatnost. u: Bolčić Silvano [ur.] Društvene promene i svakodnevni život - Srbija početkom devedesetih, Beograd: Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja / ISIFF, str. 181-200
Božinović, N. (1996) Žensko pitanje u Srbiji - u XIX i XX veku. Beograd: Feministička izdavačka kuća 94
del Boca, D., Pasqua, S., Pronzato, C. (2005) Fertility and employment in Italy, France and UK. Labor, 19 (special issue): 51-77
Devedžić, M. (2006) Rodne (ne)jednakosti iz demografske perspektive. Stanovništvo, vol. 44, br. 2, str. 65-87
Đurić-Kuzmanović, T. (2002) Rodnost i razvoj u Srbiji - od dirigovanog nerazvoja do tranzicije. Novi Sad: Budućnost
Engelhardt, H., Prskawetz, A. (2005) A pooled time-series analysis on the relation between fertility and female employment. www.oeaw.ac.at/vid/ download/edrp_1_05.pdf
Kuburović, A. (2007) Rodna neravnopravnost na primeru socio-demografskih struktura stanovništva Beograda. Stanovništvo, vol. 45, br. 1, str. 47-77
Macura, M. (1997) Teze za određivanje predmeta demografije. u: Branislav J.Đ. [ur.] Stanovništvo Izabrani radovi, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, knj. 1, str. 85-100
Penev, G. (2006) Struktura stanovništva po polu i starosti, u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str.109-138
Petrović, M. (1995) Bračnost stanovništva, u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 1991. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str. 178-202
Petrović, M.Z. (2007) Bračnost stanovništva. u: Penev Goran [ur.] Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: Republički zavod za statistiku
Petrović, R. (1981) Brak, porodica i mortalitet. Sociologija, god. XXIII, broj, 3-4, str. 325-335
Petrović, R. (1987) Dugoročne promene u sklapanju braka u Jugoslaviji. Sociologija, 29(12): 185-198
Petrović, R. (1988) Razvodi brakova u Vojvodini 1950-1985. godine. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, broj 85, str. 57-66
Radivojević, B. (2006) Ekonomska struktura stanovništva Srbije. u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: RZS, str. 223-251
Radivojević, B. (2007) Smrtnost i uzroci smrtnosti stanovništva Srbije. Pregled, broj 4, str. 9-24
Stevanović, R. (2006) Migrantsko stanovništvo Srbije. u: Penev G. [ur.] Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str. 71-106
Zorić, J., Dičić, N., Petković, N. (2008) Radna prava žena u Srbiji. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/socpreg1002265S
objavljen u SCIndeksu: 13.10.2010.

Povezani članci

Nema povezanih članaka