- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:[1]
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:4
|
|
2010, vol. 44, br. 2, str. 265-282
|
Promene strukturnih karakteristika stanovništva Srbije - razlike između žena i muškaraca
Changes in the structural characteristics of Serbia's population: Differences between women and men
Institut društvenih nauka, Beograd, Srbija
Sažetak
Analizom demografskih struktura i tendencija kretanja stiču se saznanja relevantna za demografski i društveni razvoj. U ovom radu se promene strukturnih karakteristika stanovništva Srbije tokom druge polovine dvadesetog veka razmatraju iz perspektive rodnih razlika. Namera je da se iz ugla pozicija i ponašanja žena i muškaraca sagledaju bračne, obrazovne i ekonomske karakteristike kao dimenzije položaja polova i rodnog odnosa. Rodne razlike demografskih struktura se posmatraju kao rezultat rodnih modela ponašanja, i kao pokazatelj pozicija i položaja žena i muškaraca u konkretnim socio-demografskim uslovima. Postoje rodne specifičnosti strukturnih karakteristika i njihovih pro- mena. Porast udela lica koja nisu sklapala brak je nešto veći među muškarcima i celibaterstvo je više karakteristika muške populacije (29,2% neoženjenih 2002.). Razvedenost je češće obeležje bračnosti ženskog stanovništva (4,8%) i ako je izraženiji porast udela razvedenih među muškarcima 2002. u odnosu na 1981. godinu (3,1% prema 1,9%). Glavna promena u obrazovanju žena jeste značajan porast udela visoko obrazovanih (9,9% 2002. prema 0,9% 1961. godine), što je intezivnija promena nego u populaciji muškaraca (12,3% u odnosu na 2,7%). Efekat promene ponašanja muškaraca ispoljen je kroz manji udeo visoko obrazovanih među rođenima krajem 1960-ih i kasnije, u odnosu na starije generacije muškaraca. Opšta stopa ekonomske aktivnosti je niža kod oba pola, 2002. u odnosu na 1981. godinu, a to je izraženije u muškoj populaciji. Ekonomske karakteristike ženskog stanovništva su i dalje nepovoljnije u poređenju sa muškarcima. Zastupljenost izdržavanih i onih koje ne obavljaju zanimanje veća je među ženama nego muškarcima starim 30 do 40 godina. Ugroženost ekonomske pozicije muškaraca ispoljena je kod starih između 50 i 64 godine, kroz udeo lica koja ne obavljaju zanimanje. Zastupljenost osoba koje su bile bez posla gotovo dva puta je veća među muškarcima nego među ženama starosti 55-59 godina (10,6%, u odnosu na 5,6%). Demografska slika promene bračnosti, obrazovnih i ekonomskih karakteristika pruža okvir produbljenijim analizama i empirijskim istraživanjima rodne neravnopravnosti. Potrebno je podrobnije ispitivanje socio-demografske determinisanosti rodnih razlika i njihovih promena. Neravnopravnost pozicija i društvena nejednakost polova tokom vremena se menjaju, ali ne nestaju. Rodna neravnopravnost je kontinuirana, a menjaju se načini i intezitet ispoljavanja. Pred istraživačima je zadatak ispitivanja inerakcijske povezanosti niza faktora rodnih modela ponašanja i sagledavanje raznovrsnosti aspekata društvenog položaja žena i muškaraca.
Abstract
Information relevant for demographic and social development is acquired through analysis of demographic structures and tendencies. In this paper, changes in the structural characteristics of Serbia's population in the second half of the 20th century are examined from the perspective of gender differences. The intention is to recognize marital, educational and economic characteristics as a dimension of the position of the sexes and gender relations from the perspective of the position and behavior of women and men. Gender differences of demographic structures are considered as a result of gender behavior models and as indicators of the state and position of women and men in concrete sociodemographic conditions. There are gender specificities of structural characteristics and their changes. The percentage of persons who never married is somewhat greater among men and celibacy is more characteristic of the male population (29.2% unmarried in 2002). Divorce is more frequent among women (4.8%) even though the percentage of divorced men rose in 2002 in relation to 1981 (3.1% in comparison to 1.9%). The main change in the education of women is the considerable increase of women with higher education (9.9% in 2002 in comparison with 0.9% in 1961), which is a greater change than in the population of men (12.3% in comparison with 2.7%). The effect of the change of men's behavior is shown through a smaller portion of highly educated men born in the late sixties and later in relation to older generations of men. The general percentage of economic activities is lower in both sexes, in 2002 in comparison with 1981, and it is more pronounced in the male population. The economic characteristics of the female population are still less favorable in comparison with the male population. The percentage of the dependant persons and those who do not work is greater among women than men between 30 and 40 years of age. Men with imperiled economic position are demonstrated with older men between 50 and 64 years of age, through the percentage of persons who do not have a job. The percentage of persons without a job is twice as much with men than women between 55 and 59 (19.6% in relation with 5.6%). The demographic picture of the changes in marital status, education and economic characteristic provides a framework to more profound analyses and empirical researches of gender inequality. It is necessary to thoroughly research socio-demographic determinations of gender differences and their changes. Position inequality and social sex disparity change with time but do not disappear. Gender inequality is continual, although the ways and degree of manifestation change. Researchers have a task to examine the interaction link of numerous factors of gender model behavior and to recognize the diversity of the aspect of the social position of women and men.
|
|
|
Reference
|
5
|
Blagojević-Šijaković, M.M. (1995) Svakodnevica iz ženske perspektive - samožrtvovanje i beg u privatnost. u: Bolčić Silvano [ur.] Društvene promene i svakodnevni život - Srbija početkom devedesetih, Beograd: Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja / ISIFF, str. 181-200
|
4
|
Božinović, N. (1996) Žensko pitanje u Srbiji - u XIX i XX veku. Beograd: Feministička izdavačka kuća 94
|
|
del Boca, D., Pasqua, S., Pronzato, C. (2005) Fertility and employment in Italy, France and UK. Labor, 19 (special issue): 51-77
|
3
|
Devedžić, M. (2006) Rodne (ne)jednakosti iz demografske perspektive. Stanovništvo, vol. 44, br. 2, str. 65-87
|
4
|
Đurić-Kuzmanović, T. (2002) Rodnost i razvoj u Srbiji - od dirigovanog nerazvoja do tranzicije. Novi Sad: Budućnost
|
|
Engelhardt, H., Prskawetz, A. (2005) A pooled time-series analysis on the relation between fertility and female employment. www.oeaw.ac.at/vid/ download/edrp_1_05.pdf
|
1
|
Kuburović, A. (2007) Rodna neravnopravnost na primeru socio-demografskih struktura stanovništva Beograda. Stanovništvo, vol. 45, br. 1, str. 47-77
|
|
Macura, M. (1997) Teze za određivanje predmeta demografije. u: Branislav J.Đ. [ur.] Stanovništvo Izabrani radovi, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, knj. 1, str. 85-100
|
|
Penev, G. (2006) Struktura stanovništva po polu i starosti, u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str.109-138
|
|
Petrović, M. (1995) Bračnost stanovništva, u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 1991. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str. 178-202
|
1
|
Petrović, M.Z. (2007) Bračnost stanovništva. u: Penev Goran [ur.] Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: Republički zavod za statistiku
|
|
Petrović, R. (1981) Brak, porodica i mortalitet. Sociologija, god. XXIII, broj, 3-4, str. 325-335
|
|
Petrović, R. (1987) Dugoročne promene u sklapanju braka u Jugoslaviji. Sociologija, 29(12): 185-198
|
|
Petrović, R. (1988) Razvodi brakova u Vojvodini 1950-1985. godine. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, broj 85, str. 57-66
|
1
|
Radivojević, B. (2006) Ekonomska struktura stanovništva Srbije. u: Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: RZS, str. 223-251
|
1
|
Radivojević, B. (2007) Smrtnost i uzroci smrtnosti stanovništva Srbije. Pregled, broj 4, str. 9-24
|
|
Stevanović, R. (2006) Migrantsko stanovništvo Srbije. u: Penev G. [ur.] Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine, Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije, str. 71-106
|
4
|
Zorić, J., Dičić, N., Petković, N. (2008) Radna prava žena u Srbiji. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava
|
|
|
|