Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 2 od 27  
Back povratak na rezultate
2022, vol. 52, br. 1, str. 255-268
Kneževski dvor Obrenovića u Požarevcu
Univerzitet u Nišu, Fakultet umetnosti, Srbija

e-adresatijanaboric@hotmail.com
Ključne reči: Požarevac; kneževski dvor; Knez Miloš; dinastički topos; Konak kneza Miloša u Požarevcu; Konak kneginje Ljubice u Požarevcu
Sažetak
Mapiranje Požarevca kao istaknutog nacionalnog toposa izvršeno je za vreme kneza Miloša, ali je imalo svoju predistoriju i epski kontekst kao ključna tačka braničevskog regiona. Buntovni karakter stanovništva, borbena spremnost i strateški položaj obeležili su ovaj grad i podarili mu još od srednjeg veka simboličnu vrednost mesta herojske borbe i otpora. Period Srpske revolucije doneće ovom, u to vreme, nevelikom mestu ogromnu slavu, a posebno mesto u patriotskoj mapi Požarevac zadobija 1815. godine kada se pokazao odsudnom tačkom herojske borbe za oslobođenje pod ustaničkim barjakom Kneza Miloša, nakon čega ulazi u sastav Kneževine Srbije. Budući da je u Abdulinoj buni i buni Miloja Đaka, Požarevac imao presudan značaj, knez Miloš donosi odluku da interveniše i uspostavi jače prisustvo vlasti u ovom gradu pogotovo što je Požarevac predstavljao najnaseljeniju nahiju Beogradskog pašaluka i bio važan grad za trgovačke poslove koje je Knez Miloš obavljao preko Dunava. To je veoma brzo i učinjeno hitrom izgradnjom dvorskog kompleksa 1825. godine, preseljenjem njegove porodice, te odmah potom aktivnijim vladarskim manifestovanjem i prenošenjem brojnih državnih poslova i institucija u Požarevac. Izgradnjom kompleksa u Požarevcu, Knez Miloš je uspostavio drugu prestonicu. Požarevački kompleks sačinjavali su: Knežev konak, Kneginjin konak, kasarna, konačić za kneževiće, zgrada za dvorske službenike, pisare i poslugu, zgrada za momke, kuhinja, barutana, blagajnikova kuća i menzulana. Uprkos strukturalnoj jednostavnosti, kneževski kompleks u Požarevcu funkcionisao je kao snažni simbol vladarske moći i mesto legitimizacije vlasti Kneza Miloša u okvirima razvijenog sistema politike reprezentacije. Smeštanjem vladarskog dvora u središtu Požarevca, ovaj grad se razvio postajući političko i ekonomsko središte Kneževine i moćan dinastički topos dinastije Obrenović.
Reference
Borozan, I. (2016) The National-Dynastic Monument in the Kingdom of Serbia the Monument to Prince Milos Obrenovic in Pozarevac as a Case Study. Balcanica, 47: 157-175
Feldić, D. (1992) Stari Požarevac - zdanja, neimari, žitelji. Požarevac: Kompromis SL
Gavrilović, M. (1908) Miloš Obrenović. Beograd: Zadužbina Ilije M. Kolarca, I-III
Heppner, H. (2019) The Treaties of Požarevac and Their Impact on Europe. Journal of Historical Researches, 30: 87-96
Jakobson, R. (1966) The Serbian Zmaj Ognjeni Vuk and the Russian Vseslav Epos: With Gojko Ružičić. Slavic Epic Studies, 4: 369-379
Kanic, F. (1985) Srbija, zemlja i stanovništvo od rimskog doba do kraja XIX veka. Beograd: Srpska književna zadruga, I-II
Kolarić, M. (1959) Građevine i građevinari Srbije od 1790-1839. godine. Beograd: ZMPSU, 1
Kravčenko, S.A. (2014) The birth of 'arrow of time' scientific knowledge. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, br. 44-3, str. 225-239
Lazić, M. (2010) Saborna crkva u Požarevcu u svetlosti arhivskih izvora. Sabornost, 4: 273-310
Lazić, M. (2011) Crkva i dvor u Požarevcu kao ideološki centri vladarske reprezentacije kneza Miloša. Viminacium - zbornik radova Narodnog muzeja u Požarevcu, In: M. Đorđević (Ed.), 16 (135-167). Narodni muzej u Požarevcu
Manojlović, M. (2005) Požarevac od turske kasabe do srpske varoši - 1804-1858. Požarevac: Narodni muzej
Manojlović, M. (2011) Knežev konak (dvor) i porodica u Požarevcu. u: Manojlović M. [ur.] Dvor i porodica Knjaza Miloša u Požarevcu 1825-1839 - zbornik dokumenata, Požarevac: Istorijski arhiv, 1: 153-178
Milićević, M.Đ. (1876) Kneževina Srbija. Beograd: Državna štamparija
Milićević, M.Đ. (1888) Pomenik znamenitih ljudi u srbskoga naroda novijega doba. Beograd: Srpska kraljevska štamparija
Mitrović, K. (2006) Dvor kneza Miloša Obrenovića. u: Stolić A.; Makuljević N. [ur.] Privatni život kod Srba u XIX veku, Beograd: Clio, 261-301
Mitrović, K. (2008) Topčider - dvor kneza Miloša Obrenovića. Beograd: Istorijski muzej Srbije
Nenadović, K. (1883) Život i dela velikog Đorđa Petrovića Karađorđa. Beč: Štamparija Jovana N. Vernaja, knj. I
Nestorović, B. (2006) Arhitektura Srbije u XIX veku. Beograd: Art press
Pirh, O.D. (1899) Putovanje po Srbiji u godini 1829. Beograd: Izdanje Akademije nauka
Ranke, L. (1853) The History of Servia and the Servian Revolution with a Sketch of the Insurrection in Bosnia. London: Henry G. Bohn
Vujić, J. (1901) Putešestvije po Serbiji. Beograd: Srpska književna zadruga, 1
Vujović, B. (1986) Umetnost obnovljene Srbije 1791-1848. Beograd: Prosveta
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/zrffp52-33442
primljen: 07.08.2021.
prihvaćen: 28.03.2022.
objavljen u SCIndeksu: 19.04.2022.
metod recenzije: dvostruko anoniman
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka