Metrics

  • citations in SCIndeks: [1]
  • citations in CrossRef:[1]
  • citations in Google Scholar:[]
  • visits in previous 30 days:14
  • full-text downloads in 30 days:14

Contents

article: 3 from 5  
Back back to result list
2017, iss. 155, pp. 356-374
The princely palace in Savamala: Founding Serbian Belgrade outside the trench
Univeristy of Niš, Faculty of Arts, Department of Fine Arts, Serbia
Keywords: court; capital; Savamala; prince Milos; urbanization of Belgrade; ruler's residence
Abstract
The princely court in Savamala has had an active and powerful role in constitution and promotion of the dynastic propaganda. With reference to the dual nature of monarchic government, a princely court does not exclusively refer to the residence of a ruler, but also stands for the institution of government that is a carefully chosen and structured space with the developed mechanism and manifesto of power. Planning, functioning as well as visual identity of any princely palace were always direct reflections of the royal image and the very nature of the actual regime. The palaces of the Serbian rulers changed abruptly in the 19th century, both in their positions and visual contexts, court ceremonies and the level of openness to the specific public. Those changes that have taken place at princely courts reflected the overall image of historical and social transformation of the Serbian state. In the early stages of his government, Prince Miloš understood and valued the power of political propaganda and already in the early 19th century he started and exerted an expensive public manifesto of power as his palaces had a crucial role in this important part of political programme. The choice of Serbian capital represented a key political issue. Prior to the official recognition of the autonomy and hereditary royal status, princely palaces were located in safely hidden landscapes in mainland Serbia. Now, when newly liberated principality was yet to catch up with the rest of the modern European states, Prince Miloš wanted Belgrade for its capital. The process of making the state/court complex in the district of Savamala revealed all the specific features of Belgrade and its urban development during the first half of the 19th century. Thus, raising the princely palace in Savamala will prove to be a crucial step in transformation of Belgrade into a modern European city.
References
Bogunović Slobodan, Giša (2005) Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka I: arhitektura. Beograd: Beogradska knjiga
Bogunović Slobodan, Giša (2005) Arhitektonska enciklopedija Beograda XIX i XX veka III: pojmovi. Beograd: Beogradska knjiga
Božinović, V. (2011) Prilog proučavanju istorije i arhitekture beogradskog hotela Kod jelena. Godišnjak grada Beograda, knj. LVIII, str. 49-62
Cvetković, S. (2008) Vila dinastije Obrenović u Smederevu. Smederevo: Muzej
Đorđević, D.C. (2011) Kroz stari Beograd. Beograd: Službeni glasnik
Đurđević, M., Kadijević, A. (1991-1992) Simetrija u novijoj srpskoj arhitekturi. Zbornik za likovne umetnosti Matice Srpske, br. 27-28, str. 1-14
Đurić-Zamolo, D. (1981) Graditelji Beograda 1815-1914. Beograd: Muzej grada Beograda
Gordić, G. (1966) Arhitektonsko nasleđe grada Beograda. Saopštenja, Beograd, I, 6, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
Jakšić, G. (1927) Evropa i vaskrs Srbije (1804 - 1834). Beograd: Narodna misao
Kadijević, A. (2010) Arhitektura i duh vremena. Beograd: Građevinska knjiga
Kantorowicz, E.H. (1997) The King's Two Bodies. A Study in Mediaeval Political Theology. Princeton: Princeton University Press
Kolarić, M. (1967) Klasicizam kod Srba, knj. 2 Građevinarstvo. Beograd: Prosveta
Kulić, B. (2013) Dvorci i letnjikovci Vojvodine. Petrovaradin: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
Kunibert, B.S. (1901) Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića 1804-1850. Beograd: Štamparija D. Dimitrijevića
Lazić, M. (2011) Crkva i dvor u Požarevcu kao ideološki centri vladarske reprezentacije kneza Miloša. in: Đorđević M. [ed.] Viminacium - zbornik radova Narodnog muzeja u Požarevcu, Požarevac: Narodni muzej, br. 16, str. 135-167
Ljušić, R. (2004) Kneževina Srbija 1830-1839. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Macura, V. (1984) Čaršija i gradski centar: razvoj središta varoši i grada Srbije XIX i prve polovine XX veka. Niš: Gradina
Maksimović, B. (1955) Borba za očuvanje Abadžiske čaršije kao privrednog elementa novog Beograda van šanca. Godišnjak grada Beograda, str. 237-246
Maksimović, B. (1983) Ideje i stvarnost urbanizma Beograda - 1830-1941. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada
Makuljević, N. (2006) Umetnost i nacionalna ideja u XIX veku. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Marković, R. (1938) Pitanje prestonice u Srbiji kneza Miloša. Beograd: Štamparija Dragana Popovića
Milanović, H. (2006) Parkovi. Beograd: Demokratska stranka, Istraživačko-izdavački centar
Mitrović, K. (2006) Dvor kneza Miloša Obrenovića. in: Stolić A.; Makuljević N. [ed.] Privatni život kod Srba u XIX veku, Beograd: Klio, str. 261-301
Mitrović, K. (2008) Topčider: dvor kneza Miloša Obrenovića. Beograd: Istorijski muzej Srbije
Nestorović, B. (2006) Arhitektura Srbije u XIX veku. Beograd
Nikić, Lj. (1956) Autobiografija Anastasa Jovanovića. Godišnjak grada Beograda, Beograd, knj. III, Muzej grada Beograda, str. 385-416
Nikolić, A. (2001) Biografija Atanasija Nikolića verno svojom rukom napisana. Flogiston, br. 11, str. 175-240
Novaković, S. ur. (1894) Srbija u godini 1834: Pisma grofa Boa le Konta de Rinji ministru inostranih dela u Parizu o tadašnjem stanju u Srbiji. in: Spomenik Srpske kraljevske akademije XXIV, Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije
Ozer, A. (2012) Kamenički park - naša Bulonjska šuma. in: Grdinić N. [ed.] XVIII stoleće - izbor iz zbornika XVIII stoleće, Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine, str. 252-254
Pandžić, A. (2007) Dvorci Vojvodine. Beograd: Zadužbina Andrejević
Pavlović,, St, D. (1955) Konzervatorsko-restauratorski radovi u Beogradu. Tri zgrade iz vremena kneza Miloša. Godišnjak grada Beograda, str. 271-306
Peruničić, B. (1964) Beogradski sud - 1819-1839. Beograd: Istorijski arhiv Beograda
Petrović, M. (1901) Finansije i ustanove obnovljene Srbije do 1842 do 1842. 1- S jednim pogledom na raniji istoriski razvoj finansiskog uređenja u Srbiji. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije
Petrović, M.S. (1930) Beograd pre sto godina. Beograd: Grafički institut
Popović, D. (1963) Srbi u Vojvodini III, Od Temišvarskog sabora 1790 do Blagoveštenskog sabora 1861. Novi Sad: Matica srpska
Roter, M. (1991) Problemi zaštite i revitalizacije dela Karađorđeve ulice u Beogradu, na potezu Savskog pristaništa. Beograd: Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Beogradu, specijalistički rad
Roter-Blagojević, M.Z. (1994) Arhitektura građevina javnih namena izgrađenih u Beogradu od 1830. go 1900. godine. Beograd: Arhitektonski fakultet, magistarski rad
Škalamera, Ž. (1971) Beogradska Nova Donja varoš u XVIII veku. Godišnjak grada Beograda, knj. XVIII, str. 53-74
Vujić, J. (1901) Putešestvije po Serbiji. Beograd: Srpska književna zadruga / SKZ, Knjiga druga, knj. 72, str. 184
Vujović, B. (1986) Umetnost obnovljene Srbije 1791-1848. Beograd: Prosveta
Zdravković, I.M. (1951) Gospodar Jovanov konak u Čačku. Muzeji, Beograd, str. 124-127. 6
Zdravković, I.M. (1952) Spomenici kulture u Brestovačkoj banji. Glasnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka, knj. I/1, str. 435-441
Zdravković, I.M. (1953-54) Konaci knez Miloševe Srbije. Glasnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka, str. 413-425. 23
 

About

article language: Serbian
document type: Original Scientific Paper
DOI: 10.5937/kultura1755356B
published in SCIndeks: 19/12/2017

Related records

No related records