- citations in SCIndeks: [1]
- citations in CrossRef:[1]
- citations in Google Scholar:[
]
- visits in previous 30 days:4
- full-text downloads in 30 days:4
|
|
|
From the estate of captain Jovan Veljković (1789-1874) on the occasion of two hundred years from the establishment of the princely chancery
Iz zaostavštine kapetana Jovana Veljkovića (1798-1874) povodom dve stotine godina od osnivanja knjaževske kancelarije
Keywords: captain; prince; archival documents in Ottoman Turkish; hüccet; Jovan Veljković
Ključne reči: kapetan; knez; dokumenti na osmanskom; hudžet; Jovan Veljković
Abstract
Archival source materials as a type of movable cultural property form part of the cultural heritage of a nation and the world, and constitute lasting records of interest to culture, science and other social purposes. The documents of Jovan Veljković in Ottoman Turkish contained in the Papers of Vojislav Veljković (1865-1931) kept in the Historical Archives of Belgrade provide information about tribute collecting in the districts of Ražanj, Paraćin and Aleksinac, the reception of Vedjihi Pasha, and the purchase of land and shop sites from Ottoman Turks. The house of Jovan Veljković, now home to the Centre for Cultural Decontamination, testifies to the history of a family whose members 'managed to keep up their home through all changes Serbia underwent between 1804 and 1904, remaining a political presence throughout the turbulent century.'.
Sažetak
Arhivska građa kao pokretno kulturno dobro deo je nacionalnog i svetskog kulturnog nasleđa, a predstavlja trajna dokumenta od značaja za kulturu, nauku i druge društvene potrebe. Dokumenti Jovana Veljkovića na osmanskom turskom jeziku deo su Ličnog fonda Vojislava Veljkovića (1865-1931), koji se čuva u Istorijskom arhivu Beograda, a svedoče o sabiranju danka u Ražanjskom, Paraćinskom i Aleksinačkom srezu, dočeku Vedžihi-paše, te kupovini imanja i dućanskih mesta od Turaka. Nekada kuća Jovana Veljkovića, danas Centar za kulturnu dekontaminaciju, svedoči o istoriji jedne porodice čiji su članovi uspeli da održe svoju kuću kroz sve mene kojima je Srbija bila izložena od 1804. do 1904. godine i da budu uvek na vidnome planu državno-političkih zbivanja toga burnog stoleća.1.
|
|
|
References
|
|
*** (2006) Srpski biografski rečnik. Novi Sad: Matica srpska, I
|
|
Begović, M. (1951) Proučavanje turskih istorijsko-pravnih spomenika. Istorijski časopis (IČ), Beograd: Istorijski institut, II, 348-349
|
|
Bojić, D. (2012) Memoari generala i ministra Ljubomira Marića (1878-1960). Beograd-Kosjerić: Udruženje potomaka ratnika 1912-1920, 9
|
1
|
Čalić, M. (2004) Socijalna istorija Srbije 1815-1941. Beograd: Clio
|
|
Čolić, Lj. (1996) Orijentalističko delo Gliše Elezovića. Beograd, Priština: Institut za srpsku kulturu u Leposaviću
|
|
Čolić, L. (2005) Osmanska diplomatika sa paleografijom. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
|
|
Đukanović, M. (1966) Maglajski dokumenti A. Mahmutagića. Anali Filološkog fakulteta, 6: 445-447
|
1
|
Jovanović-Stojimirović, M. (2008) Siluete starog Beograda. Beograd: Prosveta
|
|
Kolaj-Ristanović, I. (2015) Pregled razvoja orijentalnih studija na tlu bivše Jugoslavije 1857-1950, Arhiv XV, 1-2, (Beograd). Arhiv, XV, 1-2: 153-168
|
5
|
Ljušić, R. (2004) Kneževina Srbija 1830-1839. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
|
|
Marinković, M. (1998) Istorija očima gubitnika. Srpsko nasleđe-Istorijske sveske, Beograd, br. 11
|
|
Marinković, M. (2009) Turci sa strane knezu Milošu. Beograd: Arhiv Srbije
|
|
Mićić, S. (2012) O problemima istraživanja jugoslovenskih stručnih delegacija u arhivima Beča i Carigrada. Arhiv, vol. 13, br. 1-2, str. 34-49
|
|
Milićević, Đ.M. (1876) Kneževina Srbija II. Beograd
|
|
Ristić, Lj.P. (2008) Velika Britanija i Srbija 1856-1862. Beograd: SANU, 81
|
|
Stojančević, V. (1969) Knez Miloš prema porti i narodnim pokretima. Zbornik Istorijskog muzeja Srbije
|
|
Stojančević, V. (1954) Šest pripojenih nahija knez Miloševe Srbije. Istorijski glasnik, br. 3, str. 81 i 94
|
|
Svirčević, M. (2011) Lokalna uprava i razvoj moderne srpske države. Beograd: Balkanološki institut
|
|
Šabanović, H. (1950) Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda. in: Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, I
|
|
|
|